Superbogatašima se smatraju osobe čije finansijsko bogatstvo premašuje 100 miliona dolara (167 miliona KM). Broj takvih ljudi u godinu dana u Njemačkoj je povećan za 500 dok je ukupna vrijednost njihovog bogatstva u tom periodu povećana za 16 posto. Ovakvo povećanje objašnjava se prije svega velikim dobicima na međunarodnim finansijskim tržištima.

Skoro trećina finansijskog bogatstva Njemačke u rukama 3.900 ljudi

Prema posljednjem izvještaju Global Wealth Report 2025, koji je objavila konsultantska kuća Boston Consulting Group (BCG), spomenutih 3.900 superbogataša, koji se u stručnoj terminologiji vode kao Ultra High Net Worth Individuals (UHNWI), raspolaže ukupno s tri biliona dolara (pet biliona KM). To čini približno 27 posto cjelokupnog finansijskog bogatstva u Njemačkoj.

Ukupna bruto imovina njemačkih domaćinstava iznosi 22,9 biliona dolara (38,22 biliona KM), od čega se 11,1 bilion (18,52 biliona KM) odnosi na finansijsku imovinu, kao što su bankovni depoziti, vrijednosni papiri, penzioni fondovi i gotovina. Preostalih 11,8 biliona dolara (19,69 biliona KM) uloženo je u nekretnine i druge materijalne vrijednosti.

Njemačka treća u svijetu po broju superbogataša

Njemačka je na globalnom nivou po broju superbogataša na trećem mjestu - iza Sjedinjenih Američkih Država (33.000) i Kine (9.200). Povećava se i broj dolarskih milionera - trenutno ih je u Njemačkoj 678.000, što je 65.000 više nego prethodne godine. Međutim, rast bogatstva nije ravnomjerno raspoređen.

"Što je niže mjesto u hijerarhiji bogatstva, to je manji rast", naveli su iz BCG-a.

Od rasta tržišta daleko više su profitirali superbogataši i milioneri nego domaćinstva sa skromnijim imovinskim stanjem.

Humanitarna organizacija Oxfam, međutim, oštro kritikuje sve veću koncentraciju bogatstva. U svom izvještaju iz januara 2025. upozorila je da milijarderi u Njemačkoj u neuobičajeno velikoj mjeri bogatstvo duguju nasljedstvu - čak 71 posto njihovog bogatstva nije stečeno radom, već je naslijeđeno. Za poređenje, globalni prosjek iznosi 36 posto.

Finansijsko bogatstvo naročito snažno poraslo

Prema spomenutom izvještaju, globalna neto imovina prošle godine je iznosila 512 biliona dolara (854,45 biliona dolara), što predstavlja rast od 4,4 posto. Taj rast je primjetno usporen u poređenju s prosječnom stopom rasta od 5,3 posto u prethodne četiri godine. Konsultanti objašnjavaju da su valutne fluktuacije i inflacija umanjile prinose dok su geopolitičke tenzije unijele dodatnu nesigurnost.

U zavisnosti od klase imovine, razlike su bile značajne. Tako je globalno finansijsko bogatstvo povećano za 8,1 posto, prije svega zahvaljujući snažnom zamahu na svjetskim berzama. Nasuprot tome, realna imovina (poput nekretnina i materijalnih dobara) smanjena je za 0,4 posto dok su obaveze (dugovi) porasle za 0,2 posto, što je dodatno usporilo ukupni rast neto imovine.

Autori BCG studije predviđaju da će globalno finansijsko bogatstvo do 2029. godine rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od šest posto. Najveći rast se očekuje u azijsko-pacifičkom regionu, gdje bi finansijska imovina mogla rasti i do devet posto godišnje, znatno brže nego u sjevernoj Americi (četiri posto) ili zapadnoj Evropi (pet posto), piše Deutsche Welle.