Ni krive ni dužne, kasirke ponekad moraju da ostave sav posao, kako bi nabrušenoj mušteriji objasnile da ne može nazad da dobije pare za hljeb koji je dopola pojeden ili garderobu koju su u međuvremenu oštetili.

Prodavačica Ivana M. iz Banjaluka kaže da je ostala bez teksta kada joj je jedna penzionerka, par sati nakon što je kupila hljeb, vratila nešto više od pola, jer, navodno, nije bio pečen.

– Žena je kupila hljeb, uredno ga platila i otišla. Međutim, tokom dana je opet došla i vratila ostatak, uz tvrdnju da je nepečen i da joj se ne sviđa?! Tražila je pare nazad i napravila neviđenu larmu, kad sam joj rekla da to nije moguće. Kako bih što pre riješila spor, ipak sam joj vratila pare, uz napomenu da je to prvi i poslednji put. Još apsurdnija situacija desila se kad je druga mušterija vratila pola hljeba koji nije mogla da pojede i tražila da joj umjesto toga dam novine?! Zna se desiti da kupci vrate i voće jer nije dovoljno slatko, sok, jer nije dovoljno “voćan”, otpakovan sapun koji “ne miriše lijepo” – kaže naša sagovornica.
Iz razgovora sa trgovcima saznali smo da se dešava i da mušterija kupi za dva broja manje pantalone i da ih nakon par dana vrati, jer su se raspale zbog “lošeg kvaliteta”.

–  Iako sam joj sugerisala da su pantalone preuske za njene obline, jedna punija dama je po svaku cijenu htjela da ih ima. Jedva se nekako u kabini strpala u njih, ali je bilo pitanje trenutka kada će popucati po šavovima. Ipak ih je kupila i zadovoljna izašla iz butika. Međutim, već nakon tri dana se vratila, bijesna kao ris i na pult istresla ono što je od pantalona ostalo. Rajsfešlus je bio pokidan, a gotovo svi šavovi rašiveni. Urlala je da varamo mušterije i da prodajemo rubu koja ne vrijedi ni pet para. Tražila je nazad svoje pare i prijetila inspekcijom, ali joj nisam izašla u susret – priča prodavačica iz jednog butika u Banjaluci.