Netanyahu: Branimo civilizaciju od varvarstva

Optužio je Evropu da „gubi kontrolu nad sopstvenim identitetom, svojim vrijednostima i odgovornošću da brani civilizaciju od varvarstva“.

„Imaju mnogo toga da nauče od nas“, rekao je premijer, „posebno važnu lekciju o jasnoj moralnoj razlici između dobra i zla, koja u trenucima istine zahtjeva da se krene u rat za ono što je dobro, za život. Izrael, s druge strane, ne zaboravlja tu vječnu odgovornost“.

„Zajedno sa SAD-om i drugim zemljama sa kojima gradimo saveze o kojima će se tek govoriti, branimo sebe – a time i cio svijet“, rekao je, dodajući da „Izrael stoji uz Sjedinjene Američke Države na čelu slobodnog svijeta“.

Rekao je da su dvije zemlje prošle godine u zajedničkim operacijama „nanijele razoran udarac zlom režimu u Iranu“.

„Da nismo djelovali protiv iranskih nuklearnih, raketnih i drugih vojnih ciljeva“, dodao je Netanyahu, „imena Natanz, Fordo, Isfahan i Parčin vjerovatno bi se pamtila sa vječnim užasom, baš kao Aušvic, Treblinka, Majdanek i Sobibor“.

אם לא היינו פועלים בזמן - איספהאן, נתנז, פורדו ובושאר - היו נזכרים כמו מחנות ההשמדה אושוויץ, מיידנק וסוביבור.

אנחנו כאן כדי להבטיח שלא תהיה שואה נוספת. pic.twitter.com/NzHc7ECcsj

— Benjamin Netanyahu - בנימין נתניהו (@netanyahu) April 13, 2026

Herzog: Nismo se uzdigli iz pepela da bi nas uništio razdor

Predsednik Isaac Herzog u svom obraćanju pozvao je na nacionalno jedinstvo, rekavši kako se Izrael nije uzdigao iz pepela Holokausta samo da bi ga progutala vatra razdora.

Svoj govor isprepleo je pričom o Magdi Barac, koja je preživjela Holokaust, i njenom praunuku Asafu Cafriju, vojniku izraelskih odbrambenih snaga. Cafri je poginuo u borbama u Gazi prošle godine, a Barac je vijest o smrti praunuka primila dok je bila u posjeti bivšem koncentracionom logoru Bergen-Belzen, gdje je i sama patila tokom Holokausta. Preminula je nedugo nakon toga.

„Dijelilo ih je tačno 70 godina“, rekao je Herzog, „ali povezivao ih je jedan duh – duh junaštva, predanosti i odlučnosti; duh borbe za jedini dom našeg naroda, Državu Izrael“.

Osvrćući se na aktuelne vojne operacije, Herzog je upozorio na stalne prijetnje Irana i savezničkih grupa te pozvao svetske lidere da pređu sa riječi na odlučno djelovanje protiv antisemitizma „prije nego što bude prekasno“.

Zaključio je da će Izrael nastaviti da čuva sjećanje na Holokaust za buduće generacije, čak i nakon što poslednji preživjeli preminu.

Sirene i komemoracije širom zemlje

Dan sećanja na Holokaust u Izraelu, poznat kao Yom HaShoah, počeo je sinoć i završiće se večeras. Obilježava se zvaničnim komemoracijama i dvominutnom sirenom tokom koje život u većem dijelu zemlje staje.

Ovaj dan, kojim se obilježava i godišnjica ustanka u Varšavskom getu, odvojen je od Međunarodnog dana sjećanja na Holokaust koji se obilježava u januaru, na godišnjicu oslobođenja Aušvica.

Iako je centralna svečanost u Jad Vašemu ove godine bila unaprijed snimljena zbog osetljive bezbijednosne situacije, lokalne komemoracije i brojna manja okupljanja u domovima, na kojima preživjeli dijele svoje priče, održaće se širom zemlje.

Danas će na mjestu nekadašnjeg logora Aušvic oko 50 preživelih Holokausta predvoditi godišnji Marš živih, zajedno sa preživjelima nedavnih antisemitskih terorističkih napada iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Australije.

U čast Dana sjećanja, jerusalimske gradske vlasti osvijetlile su zidine Starog grada projekcijama žute zvijezde, uz svijeće sjećanja i riječi „Sjećaj se“ i „Nikad ne zaboravi“. U glavnom gradu živi oko 6900 osoba koje su preživjele Holokaust, od ukupno 111.000 koliko ih je u Izraelu bilo početkom 2026. godine, prema podacima Centralnog statističkog biroa.