Klimatske promjene su na mnogo načina oštetile životinjsko carstvo, a Svjetska fondacija za prirodu upozorila je da je intenzitet uništavanja životinja značajno veći od nivoa na kojem je bio ne tako davne 1970. godine. Šumski svijet je od suštinske važnosti za zdravu okolinu, a posebno džungle, koje rade kao pluća planete. Primati i velike ptice igraju veoma veliku ulogu u obnavljanju tih šuma tako što siju sjeme, jedu biljke i imaju različite aktivnosti koje doprinose rastu i razvoju, prenosi "B92".

Od 1970. godine populacija primata i velikih ptica se smanjila za alarmantnih 53 odsto, piše "Daily Mail". Najveća šteta divljem životu šuma nanosi se tako što se uništava njihovo prirodno stanište. To se radi neplanskom sječom, navodnjavanjem i sve češćim šumskim požarima.

Vrste poput primata, reptila i ptica ugrožene su i nelegalnim lovom, klimatskim promjenama i bolestima. Najveće smanjenje broja vrsta bilježi se u šumama Amazona.

Upozorenje se odnosi posebno na to, da se zaustavi dalje uništavanje šuma i da se pokuša obrnuti proces, dok još uvijek ima šta da se spasi. Pozivaju se državne vlasti svih zemalja svijeta da proglase opasnost po planetu i njene stanovnike u 2020. godini. Potrebno je da se zaustavi uništavanje, da se priroda preporodi i da se popravi lanac ishrane.

Čuvajući šume, utičemo i na očuvanje vrsta, obezbjeđujemo hranu, čistu vodu, zdravo zemljište i staništa za ljude i životinje. To mora svima da bude prioritet.

Na rubu izumiranja delfini, somovi, raže, šarani, dabrovi...

Na svjetskom nivou, populacije slatkovodne faune su od 1970. do 2012. godine opale za 88 odsto. 

Rezultati studije "The global decline of freshwater megafauna", dostupni na mrežnim stranicama biblioteke Wiley, dokazuju pad populacije slatkovodne faune na svjetskom nivou. Broj vrsta se drastično smanjuje, pa su tako neke vrste već proglašene izumrlima.

Na rubu izumiranja je tako delfin iz najduže azijske rijeke Jangce, pa divovski somovi, šarani i raže iz Mekonga, indijski krokodili i europska jesetra. U studiji se navodi da su danas žive tek tri kineske kornjače mekog oklopa, a baš su sve tri ujedno i mužjaci. 

"Nekada vrlo raširena evropska jesetra, praktički je nestala u svim velikim evropskim rijekama, osim u jednoj rijeci u Francuskoj", stoji se u istraživanju.

Najveći uzrok pada populacija je ubijanje životinja zbog mesa, jaja i kože, ali i ljudska potreba za pitkom vodom. Osim za piće, koristi se za usjeve i brane, ali sve su te vode sve više i više zagađene. 

Naučnici procjenjuju da je u sedamdeset i dvije države u svijetu, populacija od 126 vrsta, smanjena za ukupno 88 posto. Dodaju i da će gubitak pojedinih (ako ne i svih) vrsta strahovito uticati na floru i faunu, ali i živote miliona ljudi čiji životi uveliko zavise od rijeka.

Prepolovljena je i populacija životinje koja je vrlo važna za prirodu i prirodna staništa. Riječ je o euroazijskom dabru, unatoč tome što je vrsta vraćena u Veliku Britaniju, Češku, Finsku i drugdje.

Studija navodi dva glavna razloga ovom nevjerovatnom izumiranju vrsta. Prvi uzročnikje  kompleksnost staništa vrsta koje imaju kraći životni vijek i istoriju, stoga se ne mogu dovoljno brzo priviknuti na promjene u okolišu, već su sklonije izumiranju, a drugi uzročnik je ljudska aktivnost, prenose mediji.