Nestabilna klima, nestabilna struja: Kako ekstremi pogađaju elektroenergetski sistem?
U posljednje vrijeme sve više su primjetne ekstremne klimatske promjene - sredine nema, bilježe se temperaturni rekordi, suše su nikada duže, a kiše kratke i jake - što se odražava na sve, pa i na energetiku.
Loša hidrologija guši termo pogone, visoke temperature povećavaju potrošnju struje, pa je logično zapitati se koliko klimatske promjene utiču na stabilnost elektroenergetskog sektora.
"Utiču mnogo", kažu donosioci odluka, a struka poručuje: "Za ovo smo svi krivi".
Profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci Goran Trbić rekao je za Srnu da je energetski sektor odgovoran za veliki dio emisija ugljen-dioksida.
"Emisija gasova staklene bašte utiče na negativne efekte klimatskih promjena. Sada, zbog toga posljedice trpi i sam energo sektor", objasnio je profesor Trbić.
On kaže da je najbolji primjer za to prošlogodišnji kolaps sistema, koji svi dobro pamtimo.
"Veliki porast temperature i dugotrajni toplotni talasi uslovilo su i veliku potrebu za hlađenjem prostorija, što je imalo direktan uticaj na elektroenergetski sektor. Mora se djelovati u sinergiji, naći način kako da se adekvatno uđe u proces dekarbonizacije, da se klimatske promjene ublaže, a sa druge strane da se obezbijedi stabilnost snabdijevanja električnom energijom i dominantno ide ka obnovljivim izvorima energije", istakao je Trbić.
Trbić je najavio da će detaljno o klimatskim promjenama govoriti na plenarnoj sesiji, prvog dana Samita energetike u Trebinju i naglasio da je ovo izuzetno važna uvodna tema koja se može dovesti u vezu i sa ostalim panelima koje će se moći čuti na Samitu energetike u Trebinju, poput dekarbonizacije.
"Mi moramo ići u proces dekarbonizacije, da se postepeno, naglašavam postepeno, odričemo fosilnih goriva i okrećemo ka obnovljivim izvorima električne energije. Bez zaustavljanja korištenja fosilnih goriva mi nećemo moći zaustaviti emisiju ugljen-dioksida i nećemo moći da utičemo na globalne klimatske promjene.
Za sada gotovo da ne uspijevamo, i dalje imamo porast ugljen-dioksida koji uslovljava porast temperature. Taj porast uslovljava i klimatske ekstreme kakvih imamo sve više i više i porast toplotnih talasa. Mora se naći neko rješenje za sve strane kako bi se ublažile klimatske promjene, a sa druge strane kako bismo postigli stabilnost u snabdijevanju električnom energijom, okrenuli se obnovljivim izvorimo energije i postepeno ušli u proces dekarbonizacije", istakao je Trbić.
Glavna tema u energo krugovima je svakako i pravedna tranzicija. To znači da ćemo u narednim decenijama ostati bez termoelektrične energije, a pribjegavaće se energiji koja će biti postojana i stabilna za građane i privredu. Baš zato se veliki akcenat stavlja na izgradnju pogona obnovljivih izvora električne energije, više puta su ukazali prvi ljudi elektroenergetskog sistema Srpske.
"Razvoj novih proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije je jedino rješenje i svi akteri u lancu od proizvođača do donosioca odluka svjesni su da termoelektrane dugoročno nemaju budućnost. U ogromnim procentima su poskupile tehnologije za održavanje i modernizaciju termoelektrana, proizvodna cijena električne energije, a neminovnost je i uvođenje CBAM mehanizma. Osim toga, za 100 godina nećemo imati ni rezerve uglja", pojasnio je generalni direktor Mješovitog holdinga "Elektroprivreda Republike Srpske" Luka Petrović i dodao da su zbog toga alternativni izvori energije budućnost.
Cilj "Elektriprivrede Republike Srpske" jeste da se narednih petnaest godina u svom portfoliju ima 78 odsto električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Zato je razvila projekte ili već krenula u izgradnju 17 projekata iz OIE, poput hidroelektrana Dabar, Bistrica, Mrsovo, solarne elektrane Trebinje jedan, vjetroelektrane Hrgud...
Petrović napominje da svi ovi projekti čuvaju životnu sredinu, ali i da će se u budućnosti morati tražiti načini kako da se skladišti energija iz vjetra ili sunca.
"Jedna od opcija su baterijski sistemi i njihov razvoj. Zato se i vode veliki ratovi oko rudnika minerala koji se koriste za čuvanje električne energije, jer energiju ako ne uhvatite i ne sačuvate nećete je imati u svim periodima dana. Iz svih pomenutih razloga siguran sam da će se energetska slika potpuno promijeniti u narednih dvadeset, trideset godina i da će bazno biti spasena zemlja koja bude imala nuklearnu energiju", istakao je Petrović.
A što bezbolniji prelazak na obnovljiv izvore energije, pravedna tranzicija, očuvanje životne sredine, dekarbonizacija, teme su koje će biti u žiži šestog Samita energetike Trebinje koji se održava od 19. do 21. marta.
Direktor SET-a Aleksandar Branković kaže da za ovaj energetski događaj, koji se odavno upisao na regionalnu mapu, vlada veliko interesovanje stručne javnosti.
"Klimatske promjene su vrlo bitne i onaj prošlogodišnji energetski kolaps se desio zbog prevelike potrošnje električne energije u nekim proljetnim i ljetnim danima. Sami smo svjesni da evo i sada kako temperatura raste da je sve veće potrošnja i potražnja za klima uređajima, pa je ogromna potrošnja elektrilne energije i naravno mreže to teško podnose. Stručnjaci su tu da kažu na koji način mogu preduprijediti da se takvi nestanci više ne dese", rekao je Branković.
O klimatskim promjenama i njihovom uticaju na stabilnost elektroenergetskog sektora govoriće se odmah nakon svečanog otvaranja Samita energetike u Trebinju. Moderator plenarne sesije Marin Marinković rekao je da je svjestan značaja ove teme, te da će zato sa strukom do detalja ući u sve probleme.
"Ključno pitanje je da li ćemo biti u mogućnosti da promjenama u proizvodnji električne energije pratimo promjene koje nam diktira klima", naveo je Marinković.