Kako kažu u Inspektoratu RS, u 23 kontrole inspektori su naložili trgovcu da potrošaču omogući ostvarivanje njegovih prava, dok u 27 slučajeva reklamacija nije bila opravdana.

Dušanka Makivić, načelnica Odjejljenja za odnose sa javnošću u Inspektoratu RS, kaže da su se potrošači u pomenutom periodu najčešće žalili na neprihvatanje reklamacija od strane trgovaca za tehničke proizvode, odjeću, obuću, telekomunikacione i komunalne usluge, te da su se povremeno obraćali i zbog reklamacijama usluga u turizmu.

– Postupci po reklamacijama rješavani su na različite načine. Trgovci su potrošačima vraćali novac ili mijenjali proizvode novim. Bilo je i slučajeva gdje su zahtjevi potrošači bili neopravdani, kao što je zahtjev da toplana popravi radijator u stambenoj zgradi – ističe Makivićeva.

Dodaje da je, s ciljem zaštite potrošača, ali i suzbijanja sive ekonomije, republička tržišna inspekcija započela kontrole subjekata koji nude različite usluge putem interneta, na oglasnim stranama i društvenim mrežama.
– Najčešće su u pitanju fizička lica koja obaljaju različite djelatnosti – autolimarska, automehaničarska, trgovinska, turistička, ugostiteljska. Pored uslužnih djelatnosti, ova lica oglašavaju trgovinu raznovrsnom robom kao što je računarska oprema, namještaj, kozmetika, sitni kućanski aparati, nakit i slično. Apelujemo na potrošače da ne koriste usluge fizičkih lica koja nelegalno rade i predstavljaju veliki potrošački rizik, te nanose štetu cijeloj privredi. Za uslugu ili proizvod kupljen od fizičkog lica na društvenim mrežama i oglasnim stranicama ne postoji mogućnost reklamacije, podnošenja žalbe ili vraćanja novca. U takvim situacijama postoji rizik da se usluge pružaju u neadekvatnim uslovima, sporna je stručnost tih lica, porijeklo, sastav i ispravnost proizvoda, jer je riječ o robi koja nije prošla potrebnu kontrolu – kaže Makivićeva.
Iz udruženja potrošača takođe apeluju na građane da, kad nabavljaju proizvode preko društvenih mreža, kupuju na internet stranicama radnji koje stvarno postoje.

Naglašavaju da na taj način imaju mogućnost da, ukoliko im ne odgovara, robu vrate, koristeći zakonski osnov prodaje van poslovnih prostorija.

– Na društvenim mrežama smo pronašli na desetine internet stranica putem kojih se reklamira i prodaje odjeća, obuća, telefoni, bijela tehnika. Dio je legalnih trgovina, ali smo pronašli i na desetine stranica na kojima se takođe prodaje različita roba koja nema porijeklo. One koriste tuđe fotografije, nikom ne plaćaju porez, ne ispostavljaju račune, pa je teško izvršiti povrat robe – naglašavaju u Udruženju potrošača „Don“ iz Prijedora.

Kazne skoro 590.000 KM
Za devet mjeseci ove godine republička tržišna inspekcija je obavila  preko 5.600 kontrola, s ciljem otklanjanja nepravilnosti izrečene su 664 upravne mjere, dok je zbog počinjenih prekršaja izdat 951 prekršajni nalog u vrijednosti od 589.400 KM, a nadležnim sudovima podneseno 7 prekršajnih prijava.

– Da bi zaštitili svoja prava, potrošači treba da znaju na koji način to mogu učiniti. Zakonom o zaštiti potrošača definisana su brojna pitanja koja im omogućavaju da ostvare svoja prava – kaže Makivićeva.