“Okidač” masovnim protestima bile su dvije tragedije s početka maja, u kojima je u beogradskoj osnovnoj školi i selima u okolini Mladenovca ubijeno 18 osnovnoškolaca i mladih, a 20 ih je ranjeno, što je podstaklo masovne građanske proteste i kritike vlasti za tolerisanje i promovisanje nasilja u javnom prostoru i medijima.

 

Građane je na protest “Srbija protiv nasilja” pozvala proevropska opozicija, a na spisku njihovih zahtjeva su ostavke visokih policijskih zvaničnika koje krive za posljedice podsticanja i tolerisanja nasilja u javnosti, te uskraćivanje nacionalne frekvencije privatnim televizijama koje nekritički promovišu nasilje i mržnju u svojim programima.

 

Vlast je te proteste, kojima su u dva navrata više sati blokirane ključne saobraćajnice u Beogradu, nazvala zloupotrebom tragedija i “ogoljenim lešinarenjem”. Srbijanski predsjednik i vođa vladajuće srpske napredne stranke (SNS) Aleksandar Vučić uzvratio je pozivom svojih pristalica na miting “najveći ikad”, nazivajući ga skupom “Srbija nade”.

 

Svaki od tri građanska protesta koje je animirala proevropska opozicija bio je masovniji od prethodnog, uz procjene da je na drugom bilo 50.000 ljudi, a na trećem i do 100.000, dok je Vučić tvrdio da ih je bilo 9.000 i 11.000.

 

Istovremeno, Vučić očekuje da će skup pristalica i članova SNS-a masovnošću nadmašiti sve prethodne građanske proteste na kojima su i sve glasniji zahtjevi za njegovima povlačenjem s čela države, premda je tek na početku druge godine drugog petogodišnjeg mandata.

 

Građanski protesti su zbog skupa podrške Vučiću pomjereni s petka na subotu, a najavljeno je da će protestanti napraviti prsten oko kvarta gdje je sjedište Radio-televizije Srbije, javnog servisa koji je na meti opozicije i javnosti uz osude da je naklonjen vlasti i ne izvještava u opštem interesu.

 

Vučić je u međuvremenu, aludirajući na smjenu vlasti u Ukrajini protestantima na kijevskom trgu Majdan 2014., poručio da “u Srbiji neće biti Majdana” i da se vlast neće mijenjati na ulici već na izborima, a nagovijestio je da bi mogli biti već ove jeseni.

 

Bili bi to drugi vanredni izbori za manje od dvije godine, premda vladajuća koalicija koju predvode Vučićevi naprednjaci ima komotnu većinu u parlamentu, ali i sve glasniju i lijevu i desnu opoziciju koja ukazuje na sve duži spisak kritika aktualnoj vlasti.

 

Vučić i SNS na vlasti su od 2012., a redovne izborne cikluse često su prekidali vanrednim izborima, zavisno od procjene političke snage i podrške koju su u tim razdobljima imali.

 

Srbija, inače, ni četvrtu godinu za redom, nije svrstana među demokratske zemlje, već u “hibridne ili tranzicijske režime” u kojima su demokratske institucije krhke, a izazovi u zaštiti političkih prava i građanskih sloboda “značajni”, pokazao je poslednji izvještaj “Države u tranziciji 2023.” američke organizacije Freedom House (FH).

 

Vučić se, po ocjeni FH-a, održao na vlasti tako što je sebe postavio kao ključnu ličnost za domaću i regionalnu bezbjednost, koristeći razne krize koje je sam pravio kako bi skretao pažnju sa toga što njegova vlada preuzima medije i ućutkuje kritičare iz civilnog društva.

 

U međuvremenu, ocjene u srbijanskoj javnosti su da Vučić pozivom na “najveći skup ikad” želi direktno izmjeriti rejting i pokazati da poslije više od dva miliona glasova na predsjedničkim izborima u aprilu 2022. i dalje uživa iznimnu podršku.

 

No, posljednjih dana pojavilo se više informacija koje ukazuju da Vučićeva SNS poseže za direktnim pritiscima na zaposlene u javnim preduzećima, u kojima imaju svoje zaposlene, da učestvuju na protestu “Srbija nade” u petak popodne u centru Beograda.

 

Naprednjaci su za potrebe prijevoza pristaša iz cijele Srbije navodno angažirali čak 2.200 autobusa.

 

Samo dan nakon tog skupa u Beogradu, SNS će održati stranačku skupštinu u Kragujevcu gdje se, kako je ranije najavio Vučić, očekuju neke “sudbonosne odluke”.