U manastir Tronošu seljaci iz obližnjih sela donose na ovaj dan veliku svijeću, tešku više desetina kilograma od čistog voska, koja se pali tokom čitave godine, dok se ne donese sljedeća.

Srbi na Kosovu u ranu zoru oboje samo jedno jaje koje se zove "strašnik". Dok je još sveže od boje, majka ga trlja po obrazima dece. Posle toga se boje ostala jaja, a "strašnik" se ostavlja na vidno mesto u ložičarki. To prvo jaje se dobro čuva da se ne razbije. 

Ovaj dan se u nekim krajevima slavi kao slava orača, oni odu do njive sa zaprežnom stokom, ali ne rade ništa. Veselja nema već samo okupljanje. Kod nekih pravoslavnih naroda danas se boje uskršnja jaja, ili se bar počinje sa tim. Kod Rusa danas se umijesi vaskršnji slatki kolač, pashalni kulič.

U hramovima se služi liturgija Svetog Vasilija velikog, a na Veliki četvrtak je ustanovljena i Sveta tajna pričešća, zbog čega se vjeruje da će i najvećim grešnicima koji se tog dana pričeste biti oprošteni grijehovi.

U takovskom kraju na ovaj dan se boje vaskršnja jaja. Ponekad farbanje jaja traje tri dana, protežući se na Veliki petak i Veliku subotu, i to isključivo pre podne. Nekada su se jaja farbala koprivom i ljuskom od luka, a prvo obojeno jaje. "čuvarkuću" djeca odnose na njivu i tu ga ostavljaju da ga sunce ogrije. Poslije podne se jaje vraća u kuću, gdje se čuva cijele godine.

U djelu "Srpski narodni običaji iz Sreza boljevačkog", Savatije M. Grbić piše da na Veliki četvrtak, prije sunca, žene maste (boje) jaja za Uskrs. Crvena se jaja ovdje drukčije zovu peraške. Prvo jaje, koje se oboji, odnesu u vinograd i zakopaju. To rade da grad preko ljeta ne bi tukao vinograd. Kad oboje potreban broj jaja, onda od onoga varzila, u kome su jaja bojili i brašna zamijese tijesto, u koje još bace jedno ili dva jaja zajedno sa ljuskama, i od njega umijese i ispeku jedan kolač. Ovaj kolač poslije čuvaju i njime krme svinje, kad se razbole od groznice.