Pravoslavni vjernici danas obilježavaju drugi dan Vaskrsa, odnosno vaskršnji ponedeljak. On je, prema vizantijskom obredu prvi dan Svijetle nedjelje i ubraja se u pokretne praznike. Ovaj dan je veliki pravoslavni praznik, kada se praktikuju razni običaji bogosluženja koji su na taj dan ista kao i za Vaskrs.

 

Na vaskršnji ponedeljak se nastavljaju gozbe i veselja, ali kako je dan ranije predviđen za najužu porodicu, ovog dana se ugošćavaju kumovi, rodbina, prijatelji. Takođe, prema narodnom vjerovanju, danas treba hranu i jaja podijeliti siromašnima da i oni osjete radost praznika i da bi domaćinu godina bila srećna i berićetna.

 

Rano ujutru, po završenoj službi u hramu manastira Hilandar monasi izlaze iz manastirske porte, na čelu sa ikonom Bogorodice trojeručice. Krećući se laganim hodom u povorci, poju sve vrijeme tropare Bogorodici i obilaze mjesta: Krst cara Dušana, spomen mjesto Bogorodici podignuto na mjestu gdje je uginula mazga koja je donijela ikonu Bogorodice Trojeručice iz Jerusalima, kosturnicu gdje se čuvaju kosti upokojenih monaha, a onda se vraćaju u manastir i ponovo ulaze u hram.

 

Običaji u Vojvodini

 

U pojedinim vojvođanskim selima opstao je običaj polivanja djevojaka na vaskršnji ponedeljak. Prema narodnim predanjima, mladi momci obilaze fijakerima ili karucama djevojke u selu i sa sobom vode tamburaše ili sami sviraju, ali nose kanticu ili ćup pomoću kojeg će politi devojku. 

 

Polivanje vodom predstavlja spiranje pređašnjih djevojačkih grijeha, a to takođe podsjeća i na to kako je Isus svojim apostolima oprao noge. Pored toga, smatralo se da što više neki momak polije devojku, znači da je veća šansa da će je zaprositi. Nakon toga, djevojka ih služi farbanim jajima, kolačima i vinom, a ponekad zaigra s njima i kolo.