Završava se takozvana Svijetla nedelja, prvih sedam dana po Vaskrsu. Ovi dani imaju posebano mjesto u srpskom narodnom vjerovanju i za njih se vezuje mnoštvo običaja. Današnji dan, nedelja, poznat je i kao „Mali Vaskrs“.
U narodu je ova nedelja poznata i kao vodena. „Valja se“ da mladići i djevojke izađu na potoke i rijeke, prskaju se i bacaju u vodu cvijetne vijence, a sve kako bi umilostivili vodene demone.
U nekim mjestima se proslavlja kraj vaskršnjeg ciklusa blagih ili svijetlih dana. Ponegdje se do Malog Vaskrsa čuvaju crvena uskršnja jaja i danas se daju djeci da se kucaju, a stariji se obavezno pozdravljaju sa: „Hristos voskrese“.
Od Tomine nedelje se opet vrše molitve za umrle, nakon prekida unutar perioda koji je počeo od Lazareve subote. Na dan poslije Tomine nedelje, u Pobusani ponedjeljak, služe se parastosi na grobljima, čime živi kao da čestitaju svojim pokojnim rođacima i prijateljima radosni praznik Vaskrsenja Hristovog.
Zbog toga u nekim dijelovima zemlje danas farbaju jaja koja će prvo dati djeci da pojedu, u čast života i zdravlja, a ostatak će odnijeti na groblje. Narod kaže, da se i mrtvi „počaste“ i obraduju Hristovom vaskrsenju.