Narodni običaji i vjerovanja na Krstovdan
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave jesenji Krstovdan koji predstavlja praznovanje dva praznika u vezi sa Časnim Krstom Hristovim: prvo pronalazak Časnog Krsta na Golgoti, i drugo povratak Časnog Krsta iz Persije opet u Jerusalim.
Carica Jelena, majka cara Konstantina, obilazeći Svetu zemlju, u ruševinama Venerinog hrama našla je Časni krst na kome je razapet Isus Hrist.
Ko se krstom krsti, taj Krstovdan posti – poznata je naša izreka, pa vjernici uglavnom poste na hljebu i vodi.
Na Krstovdan važi pravilo strogog posta, samo na hljebu i vodi, dok je hrana životinjskog porijekla strogo zabranjena. Zanimljivo je da je na Krstovdan dozvoljeno jedenje grožđa, dok je drugo voće takođe zabranjeno, baš kao i mrs.
Dok za mnoge druge praznike koji su obilježeni crvenim slovom važi da ne treba spremati kuću, usisavati i raditi druge slične poslove, na Krstovdan je obrnuto. Na današnji dan je dobro urediti kuću i tako je, uslovno rečeno, pripremiti za zimu.
Na Krstovdan je, naime, dobro da poslodavci isplate svoje radnike. Ovaj običaj nastao je u stara vremena jer su se na današnji dan isplaćivali radnici koji su čuvali polja od Đurđevdana (6. maja) do Krstovdana (27. septembra).
Takođe, postoje i običaji da se na ovaj dan bere i posvećuje bosiljak.