Cvijeti su pokretni hrišćanski praznik kojim se obilježava Hristov ulazak u Jerusalim.

 

Uvijek pada u nedelju, dan nakon Lazareve subote, i nedjelju dana prije Uskrsa. Ustanovljen je u Jerusalimu krajem 4. vijeka, za uspomenu na poslednji, carski i svečani ulazak Isusa Hrista u sveti grad Jerusalim, i na poslednju nedjelju njegovog života.

 

Obilježava se u svim hrišćanskim zemljama, sa neznatnom razlikom u običajima. Jevanđelisti bilježe da je Isus na kapijama grada dočekan sa cvijećem i listovima palme, koje su mu ljudi bacali pred noge. Budući da je zbog hladnog klimata u mnogim evropskim zemljama rast palmi nemoguć, narod na ovaj dan u crkvu nosi šimšir, tisu, grančice vrbe i masline. Među pravoslavcima Cvijeti važe za jedan od najradosnijih praznika.

 

Uoči Cvijeti djevojke i djeca odlaze u polja i beru cvijeće. Najčešće velike cvjetove margarete, da bi bili lijepi i krupni, dren da bi bili jaki, ljubičicu, da bi bili mirišljavi i privlačni, vrbove grančice, da svi budu napredni.

 

Ovo cvijeće se ne unosi u kuću već se ostavlja u posude sa vodom u dvorištu da prenoći. Ponekad se cvijeće potapa u vodu u kojoj je zlatno ili srebrno prstenje i onda se tom vodom djeca umivaju.Stavlja se i vrbova grančica "za brz napredak", ponegde dren "za zdravlje", a djevojke stavljaju i ljubičice, ako ih ima.

 

Veruje se da onaj ko prvi stigne i ubere cvijet dobija pravo na jednu želju koja će mu se sigurno ispuniti ako snažno vjeruje.

Ranije je bio običaj u cijeloj Srbiji da na ovaj dan šetaju okićeni cvijećem. Do današnjih dana se održao običaj da momak od ubranog cveća napravi buket, u kome svaki cvijet ima svoje značenje i nosi ga devojci. Po tome kojih cvjetova ima, ili koji kojih ima najviše devojka razaznaje momkova osećanja.

 

Na Cvijeti se izbegavalo sađenje povrća, naročito duleka i boranije, da ne bi samo cvalo a ne davalo roda.

 

Od praznika Cvijeti do Duhova, cvijeće se ne bere. U Srbiji su Cvijeti praznovani i kao narodni praznik, jer je tog dana 1815. godine, vožd Drugog srpskog ustanka, Miloš Obrenović, kod crkve u Takovu podigao narod na Turke.

 

Praznik Cvijeti ustanovljen je još od prvih hrišćanskih vremena, a svečano se proslavlja od trećeg vijeka nove ere.