Božić obiluje mnoštvom narodnih običaj, ali njegov osnovni smisao je sloga, ljubav i očuvanje porodice.

Uz običaje koji se tiču same proslave Božića i Badnjeg dana postoje i narodna vjerovanja koja nisu kanonizovana, ali se vjekovima praktikuju u srpskom narodu u cilju obezbeđivanja zdravlja, sreće, blagostanja, materijalne i duhovne dobiti.

Ovo su samo neka od njih:

• Na Božić bi trebalo raditi sve ono što vam nije išlo od ruke tokom prethodne godine, jer se vjeruje da ćemo ono što radimo na Božićno jutro raditi dobro i uspješno tokom cijele godine. Običaj je da se svi poslovi završe do podne.
  
• Tjesto koje ostane na rukama domaćice nakon mješenja česnice treba staviti na voćke koje su slabo rađale kako bi se njihov prinos povećao.
  
• I vodu kojom se opere sud u kome se mjesila česnica treba iskoristiti za zalivanje voćki jer će tako bolje roditi. U gradskim uslovima tom vodom se zaliva cvijeće u saksijama da bi ljepše i bogatije cvjetalo.
  
• U nekim krajevima se gata u plećku od pečenice. Ukoliko na kostima koje se izvuku iz pečenice ostane mesa, vjeruje se da će stoka te godine biti plodna i zdrava.
  
• Od konopca kojim je vezan naramak slame unijet u kuću trebalo bi na Božić, ujutru, u dvorištu napraviti krug i u njega staviti kukuruz i pšenicu za kokoške. Vjeruje se da će one tokom cijele godine jaja nositi na jednom mjestu.
  
• U nekim krajevima ljudi se izuvaju neposredno pred Božićni ručak, i to svi istovremeno, jer se smatra da će se tako i novi život lako rađati. Pilići će se brže izvoditi, žene porađati, krave teliti, ovce jagnjiti.
  
• Takođe, u nekim krajevima zastupljeno je vjerovanje da će mladići i djevojke koji prespavaju na slami posutoj na Badnje veče sanjati  buduće supružnike.