Iz Svjetske organizacije za zaštitu ljudskih prava "Amnesty International" kažu da je broj pogubljenja u svijetu porastao 2024. godine.

Prema najnovijem izvještaju "Amnesty Internationala" o smrtnim presudama za 2024. godinu, širom svijeta pogubljeno je ukupno 1.518 ljudi, što je za 32 odsto više nego 2023. godine, uprkos blagom smanjenju broja zemalja koje primjenjuju smrtnu kaznu.

Podaci ove nevladine organizacije pokazuju da je broj zabilježenih pogubljenja prošle godine bio najviši od 2015. godine, a da se broj država koje primjenjuju smrtnu kaznu smanjio sa 16 na 15.

Vjeruje se da se najveći broj smrtnih kazni u svijetu izvršava u Kini, ali tačan broj pogubljenja nije poznat.

Kina ne objavljuje zvanične podatke jer ih smatra državnom tajnom, navodi "Amnesty International".

Smatra se i da Vijetnam i Sjeverna Koreja u velikoj mjeri primjenjuju smrtnu kaznu, ali ni ove dvije zemlje ne objavljuju zvanične podatku o broju pogubljena.

Najveći broj poznatih slučajeva pogubljenja

Iran je prvi u svijetu po broju poznatih pogubljenja.

"Za veliki skok broja pogubljenja prošle godine odgovorni su Iran, Irak i Saudijska Arabije, gdje je izvršeno više od 91 odsto ukupnog broja poznatih pogubljenja u svijetu, čime su kršena ljudska prava, a životi ljudi oduzimani su bezdušno zbog optužbi povezanih sa drogom i terorizmom", izjavila je Agnes Kalamard, generalna sekretarka "Amnesty Internationala".

U Iranu je 2024. godine pogubljeno najmanje 972 ljudi, među kojima i 30 žena, navodi se u izvještaju.

U 2023. godini u Iranu su izvršena 853 pogubljenja.

Borci za ljudska prava u Iranu ovaj skok povezuju sa političkim nestabilnostima u zemlji.

"Broj pogubljenja je porastao poslen masovnih protesta i tokom perioda političke neizvjesnosti", objašnjava Roja Borumand, izvršna direktorka Centra Abdurahman Borumand za ljudska prava u Iranu.

Borumandova ističe da je 2022. godine pogubljeno 12 žena, dok je 2023. taj broj porastao na 25.

Neke od njih su bile osuđene zbog krivičnih djela povezanih sa drogom. Ona takođe naglašava da su na meti i protivnici režima.

"Nekoliko aktivistkinja je osuđeno na smrtnu kaznu, što je jasna poruka ženama u Iranu koje se protive zakonima i pravilima koji diskriminišu žene", izjavila je Borumandova za BBC.

U Saudijskoj Arabiji pogubljeno je 345 ljudi, a Irak je izvršio 63 smrtne kazne.

Iz "Amnesty Internationala" navode da je četvoro maloljetnika pogubljeno i u Iranu i u Somaliji.

U 2024. godini, javna pogubljenja izvršena su u Iranu i Avganistanu.

"Hiljade pogubljenja"

Podaci "Amnesty Internationala" navedeni su uz važnu napomenu.

"Naši globalni podaci za 2024. godinu ne obuhvataju hiljade pogubljenja i smrtnih presuda za koje vjerujemo da su izvršena i izrečene u Kini”, rekla je za BBC Kjara Sanđorđo, stručnjakinja za smrtnu kaznu u "Amnesty Internationalu".

Dodaje da su podaci "o smrtnim kaznama i dalje klasifikovani kao državna tajna, ali informacije koje su uspjeli dobiti ukazuju da je stanje zastrašujuće".

U ovoj nevladinoj organizaciji vjeruju da Kina primjenjuje smrtnu kaznu za korupciju i krivična djela povezana sa drogom, čime krši rezoluciju Ujedinjenih nacija, prema kojoj smrtna kazna mora da se ograniči samo na "najteža krivična djela".

Prema definiciji Savjeta za ljudska prava Ujedinjenih nacija (UN), takva krivična djela su ona koja podrazumijevaju namjerno lišavanje života.

Za krivična djela čiji ishod nje direktna i namjerna smrt, kao što su djela povezana sa drogom ili seksualni delikti, ne može da se izriče smrtna kazna.

"Takođe smo uočili da vlasti i dalje koriste pogubljenje kao sredstvo državne kontrole, kao i da pošalju poruku da se kriminal i neposlušnost ne tolerišu", dodaje Sanđorđo.

Kina ima dugu istoriju primjene smrtne kazne.

Još 1983. godine vlasti su uvele politiku "žestokog obračuna" sa kriminalnim bandama.

Prema medijskim izvještajima, neka pogubljenja izvršena su i za krivična djela bez smrtnog ishoda, kao što su krađa stoke i vozila.

Posebna meta vlasti bili su dileri droge.

"Amnesty International" je 1996. godine objavio da je na "Međunarodni dan borbe protiv zloupotrebe i nezakonite trgovine drogama, koji se obilježava 26. juna, pogubljeno više od 230 ljudi u nekoliko gradova samo u jednom danu".

Da li je opada broj smrtnih kazni?

Profesorka Mišel Mjao sa Kineskog univerziteta u Hongkongu istraživala je različite uzroke visokog broja smrtnih presuda u Kini u posljednjih nekoliko godina.

U razgovoru za BBC govorila je o njenom radu i objasnila zašto je teško procijeniti stvarni broj izvršenih smrtnih kazni u Kini.

"Kao i mnoge druge zemlje koje primjenjuju smrtnu kaznu, Kina ne objavljuje sveobuhvatne podatke o pogubljenjima. Moje istraživanje pokazuje da su ti podaci netransparentni kako zbog tradicije takve politike, tako i zbog osjetljivosti same teme", kaže ona.

Tokom istraživanja, razgovarala je sa 40 sudija i istim brojem branilaca u Kini.

Zaključila je da postoji nedosljednost u izricanju smrtnih kazni, kao i dvosmislenosti u zakonima.

"Krivični zakonik predviđa da se uslovna smrtna kazna izriče samo 'kada momentalno pogubljenje nije neophodno'. Ali, prema kojim kriterijumima sudije u Kini treba da odrede tu neophodnost”, pita se Mjao.

Dodaje da precizan odgovor na to pitanje nije moglo da pruži više od dvije trećine njenih sagovornika, među kojima su bili i sudije Vrhovnog narodnog suda.

Grupa za ljudska prava "Dui Hua", čije sjedište je u Sjedinjenim Državama (SAD), navodi da je broj pogubljenja u Kini opao sa 12.000 u 2002. na oko 2.000 u 2018. godini.

Međutim, grupa nije dala podatke za godine poslije 2018.

"Dui Hua" je odbila da za BBC dodatno komentariše aktuelnu situaciju u Kini.

Pad procjenjenog broja pogubljenja profesorka Mjao pripisuje nizu reformi u kineskom pravosudnom sistemu koje su sprovedene tokom protekle dvije decenije.

Osuđenici sada imaju pravo da podnesu dvije žalbe, umjesto jedne, a broj krivičnih djela za koja može da se izrekne smrtna kazna je smanjen.

Kineski krivični zakonik iz 1979. godine predviđao je smrtnu kaznu za 74 krivična djela, dok je taj broj mijenjan 2011. i 2015. godine, i danas smrtna kazna u Kini može da se izrekne za ukupno 46 krivičnih djela.

"Smrtna kazna se najčešće izriče za ubistva i krivična djela povezana sa drogom", kaže Mjao.

Vjeruje da će se situacija u narednim godinama popraviti, jer će ubrzani tehnološki razvoj, bolja primjena preventivnih mjera i poboljšanje životnog standarda u Kini doprinijeti smanjenju kriminala.

"S obzirom na pad broja krivičnih djela povezanih sa drogom, kao što su krijumčarenje, proizvodnja i distribucija, i ubistava, kao i na vjerovatnoću da će se ovakav trend nastaviti, možemo da očekujemo smanjenje ukupnog broja izvršenja smrtnih kazni u narednim godinama", ističe Mjao.

Stopa osuđujućih presuda

Kineski sudovi postupaju po ogromnom broju slučajeva, a stope osuđujućih presuda su izuzetno visoke.

Prema izvještaju koji je objavila organizacija "Dui Hua", "od ukupno 1.431.585 krivično optuženih tokom 2022. godine, nevinim je proglašena samo 631 osoba".

"Broj osuđujućih presuda u 2022. godini je bio 99,95 odsto, što predstavlja rekord, prema podacima iz godišnjaka Društva pravnika Kine", piše u objavi organizacije "Dui Hua".

Akademski rad objavljen u časopisu International Journal of Law, Crime and Justice ukazuje da je sud u gradu Vendžouu, u pokrajini Džeđangu, osudio sve optužene od 1995. do 1999. godine.

Mjao objašnjava da su stope osuđujućih presuda visoke jer se slučajevi provjeravaju prije nego što ih sudovi prihvate.

"Tokom cjelokupnog krivičnog postupka u Kini, slučajevi se provjeravaju prije početka suđenja. Samo slučajevi za koje se procijeni da će najverovatnije rezultirati osuđujućom presudom se prosljeđuju na suđenje. To je posljedica toga što pravosuđe ne voli rizik, kao i sistema ocjenjivanja učinka koji motiviše tužioce da odbace slučajeve u kojima su dokazi slabi", objašnjava Mjao.

Dodala je da se to ne odnosi samo na slučajeve čiji ishod je smrtna kazna, već na sve krivične slučajeve.

Zbog ovako visoke stope osuđujućih presuda, sudske greške su očekivane.

Dvadeset sedam zvaničnika je 2016. godine kažnjeno zbog umiješanosti u pogrešno izvršenje smrtne kazne u slučaju tinejdžera optuženog za silovanje i ubistvo, a roditeljima 18-godišnjaka je kasnije isplaćena odšteta.

Kina nije jedina zemlja u kojoj je procenat osuđujućih presuda tako visok.

U Japanu, demokratskoj zemlji, više od 99 odsto optuženih se osudi.

Međutim, u Japanu nije izvršena nijedna smrtna kazna od jula 2022. godine.

Uprkos zabrinutosti u svijetu zbog broja pogubljenja u Kini, Mjao kaže da veliki broj ljudi u Kini podržava smrtnu kaznu.