Prema riječima  stručnjaka, oni su svijetao primjer i motivacija svim generacijama da za učenje nikad nije kasno.

"Pored studenta prava koji ima 66 godina, na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu imamo i studenta Bogoslovskog fakulteta koji ima 59 godina", kazao je za "Nezavisne" Stevo Pašalić, rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu, te dodao da je prosjek studiranja na ovom univerzitetu 11 godina.

U Univerzitetu u Banjaluci su kazali da najstariji student ovog univerziteta ima 63 godine.

"Ovaj student je 1956. godište i fakultet je upisao akademske 2012/13. godine", rekli su u Univerzitetu u Banjaluci.

Ivan Šijaković, profesor sociologije, kazao je da je podatak da najstariji student ima 66 godina veoma lijep znak i lijepa vijest, kako za obrazovanje, tako i za opštu kulturu.

"Za obrazovanje ne da nikad nije kasno, nego je to, ne samo fakultetsko i univerzitetsko, nego kontinuirano i stalno obrazovanje i dopunjavanje, poželjno", smatra Šijaković.

Naveo je da se tehnologija brzo mijenja, te da se mijenjaju društveni odnosi, kao i naučna i tehnološka znanja, koja stalno dolaze i prolaze, pa ih je, kako kaže, neophodno usavršavati.

Naglasio je da je to veoma ohrabrujuće i motivišuće za sve ljude koji se nisu usudili da u godinama poslije četrdesete ili pedesete urade nešto po tom pitanju.

Takođe, ističe Šijaković, to je dobra vijest i za mlade koji su završili neperspektivne fakultete bez obzira na to da li imaju više od trideset ili četrdeset godina da mogu da se prebace na neke druge fakultete  i uspješno ih završe.

"Našao sam prije neki dan podatak gdje čovjek ima 90 godina, ušao je u desetu deceniju, i završio je sedmi fakultet otkako je otišao u penziju, znači za tih tridesetak godina. Dobra vijest je da se čovjek posvjećuje tome i to je ohrabrenje i motivacija za sve generacije", naglasio je Šijaković.

Aleksandar Milić, psiholog iz Banjaluke, rekao je da je "srećan onaj ko želi znati".

"Srećan je onaj ko želi znati bilo šta - uzgajati, saditi, njegovati djecu, učiti medicinu, učiti o svom zdravlju, učiti o tehnici, nauci... Jedan dio ljudi nađe prostor gdje će sticati znanje i gdje će se osjećati zadovoljnim, a time obogatiti i svoj emocionalni i intelektualni život", istakao je Milić.

Kazao je da su ljudi u potrebi da budu aktivni, a ne pasivni i da je prirodno težiti proaktivnosti.

"Postoji jedan dio ljudi koji teži ka radoholičnosti uopšte, ka intelektualnoj, socijalnoj i obrazovnoj i radnoj i to je osnova za osnaženje. Jedan dio ljudi se usmjereva na određene aktivnosti prema potrebama, željama i naravno prema sklonostima i mogućnostima, tim prije tamo gdje imaju mogućnosti i sklonosti i na taj način  doživljavaju sebe vrednijim", navodi Milić.

Dodao je da su ljudi u poznim godinama ponekad aktivniji nego mladi ljudi.

Zoran Vasiljević, prodekan za nastavu Pravnog fakulteta u Banjaluci, kazao je da je ovo svakako lijep i pozitivan primjer.

"Jako je lijepo da su ljudi i u tim godinama odlučni da žele proširiti svoje znanje, a svakako da su oni motivacija kako ljudima svojih godina, tako i mlađim generacijama",  rekao je Vasiljević.