FOTO: glassrpske

U Evropskoj uniji su najlošiji putevi u Bugarskoj, Rumuniji i Hrvatskoj, a za puteve u Bosni i Hercegovini se dugo priča da su među najgorima na kontinentu.

Loši putevi u kombinaciji sa nepredvidljivim vremenom i ljudskim faktorima odnijeli su brojne žrtve na Balkanu.
 
Dionica autoputa Sofija - Blagojevgrad nazvanog „Struma“, gdje su poginuli putnici u autobusu iz Sjeverne Makedonije jedan je od opasnijih puteva u Bugarskoj.
 
Gradonačelnik Pernika Stanislav Vladimirov je rekao da se na ovoj dionici često dešavaju nesreće.
 
Na ovom dijelu autoputa dogodila se, između ostalog i teška saobraćajna nesreća 1996. godine u kojoj je poginulo 16 ljudi.
 
"Sedam institucija zaduženih za kvalitet i organizaciju puteva u našoj zemlji upoznato je sa stanjem na magistralnom putu Struma kod sela Bosnek", izjavila je Diana Rusinova iz Evropskog centra za transportnu politiku za Actualno.com.
 
"Ova dionica je kao pustinja. Vozač ne može da zna gdje se nalazi po kiši i magli", rekla je ona.
 
Kako pišu bugarski mediji, makedonska kompanija Mavrovo je gradila ovaj autoput.
 
Još prije 15 godina su vozači upozoravali tadašnjeg ministra saobraćaja da je put opasan.
 
Osvjetljenje je loše, takozvane mačje oči ne odražavaju svjetlost farova, a kada padne kiša ostaju velike lokve vode.
 
Crne tačke u Srbiji
U saobraćajnoj policiji su više puta upozoravali da je Ibarska magistrala i dalje najveća crna tačka srpskih puteva.
 
Na autoputu Beograd-Niš, od Bubanj potoka do Umčara takođe su česte smrtonosne nesreće.
 
Zimi je posebno kritičan put do Zlatibora prema Crnoj Gori, dok za puteve Beograd - Zrenjanin i Šabac - Loznica kažu da su najopasniji u jesen.
 
Iz Auto-moto saveza Srbije slažu se da je u većini saobraćajnih nesreća uzrok ljudski faktor, odnosno želja vozača i njegovih saputnika da što prije stignu do odredišta. Neprilagođena brzina, rizična preticanja i, prije svega, umor vozača u 80 odsto slučajeva su uzrok saobraćajnih nezgoda na pristupnim putevima Beogradu. Zbog toga savjetuju da na put uvijek krećete odmorni jer je tada "rizik manji, a bezbjednost veća".
 
A3 - dionica smrti
Za autoput A3 u Hrvatskoj kažu da je monoton, na njemu nema problematičnih krivina ni tunela, ali se ipak redovno dešavaju teške saobraćajne nesreće, od koji je poslednja ona kod Slavonskog broda u julu ove godine kada je život je izgubilo čak deset ljudi.
 
Nešto ranije, u martu ove godine, takođe u ranim jutarnjim satima, kod raskrsnice Okučani poginulo je četvoro ljudi u prevrtanju kamiona srpskih registracija, a svi poginuli bili su migranti.
 
Toše Proeski, poznati muzičar je sa svojom menadžerkom Ljiljanom Petrović i vozačem Georgijem Georgijevskim krenuo noću iz Skoplja za Zagreb. Georgijevski je kod Nove Gradiške, zbog nepridržavanja razmaka, prednjim desnim dijelom putničkog automobila VW tuareg udario u zadnji lijevi dio automobila kojim je upravljao Beograđanin Slaviša Kuzmanović.
 
Od siline udarca automobil, u kojem se na mjestu suvozača nalazio Toše Proeski, zaokrenuo se i udario u zaštitnu ogradu. Poginulog pjevača iz automobila su izvukli tek uz pomoć vatrogasaca.
 
BiH ima najsmrtonosnije puteve u Evropi
Prema rečima zvaničnika Udruženja za unapređenje bezbednosti saobraćaja najrizičniji putevi u BiH su magistralni put M17 koji povezuje granični prelaz Bosanski Šamac i granični prelaz Doljani, zatim deonice od Zenice do Maglaja, Doboj - Lukavac, Jablanica - Mostar, Bugojno - Gornji Vakuf, Krupa - Otoka i deionica puta Banjaluka - Jajce, takozvano Tijesno.
 
Na ovim putevima je značajan nedostatak u samom održavanju putne mreže, ne postoje zaštitne ograde, razna signalizacija.
 
Kanjon Morače
Jedan od težih udesa u kojima je učestvovao autobus rumunskih tablica desio se prije devet godina u kanjonu Morače u Crnoj Gori. Tada je poginulo 19 ljudi, a više od 30 je povrijeđeno.
 
Dio kanjona u kome se rijeka Mrtvica uliva u Moraču, kod Platija se smatra crnom tačkom, jer se tu najviše nesreća dešava.
 
Razlozi za to bi mogli da budu neprilagođena vožnja, ali i opasnost samog puta zbog prirodnih karakteristika.
Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )