Najskuplji uvezeni automobil u BiH u prvih pet mjeseci ove godine je Bentli Continental GT Coupe, koji je ponosnog vlasnika ovog četvorotočkaša koštao pozamašnih 422.714,27 KM, te je za njega morao izdvojiti i dodatnih 72.004,23 KM dažbina.
Podatak je ovo Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, koji kaže da ovo nije jedini skupocjeni automobil koji je uvezen, te se među top deset uvezenih u prvih pet mjeseci nalaze još sedam poršea, te po jedan mercedes i BMW.
"Drugi najskuplji uvezeni automobil je Porsche-Cayenne T, koji je plaćen 255.015,30 KM, plus dažbine 43.376,06 KM. Treći skupocjeni automobil koji je uvezen je Mercedes-Benz tip AMG G 63, koji je koštao 251.412,17 KM, plus dažbine 42.778,60 KM", podatak je UIO BiH.
Oni ističu da je u toku prvih pet mjeseci ove godine uvezen 38.661 automobil, od kojih je 34.269 polovnih i 4.392 nova, dok je tokom prošle godine u istom periodu uvezeno 32.270 automobila, od kojih je bilo 27.256 polovnjaka i 5.014 novih.
Haris Muratović, predsjednik Udruženja zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori FBiH, kaže da je primjetan rast prodaje u klasi luksuznih vozila, višoj srednjoj klasi, ali i sportskim vozilima u posljednje tri godine, te da se taj trend rasta nastavlja i u tekućoj godini.
"Razlozi su, između ostalog, izlazak iz recesije, rast GDP-a (bruto domaći proizvod) i rast industrijske proizvodnje. To sve zapravo daje poslovnim ljudima i elitama da osjete sigurnost kako u poslovanju, tako i u promociji pripadnosti elitama", kaže Muratović za "Nezavisne".
On ističe da kod nas ove cifre bodu oči, međutim naglašava da treba imati u vidu da BiH ima više od 100 milionera.
"Trend raslojavanja našeg društva je vidljiv pogotovo u nekoliko prethodnih godina", rekao je Muratović.
Dodao je da posjete turista iz zemalja Bliskog istoka takođe iziskuju ulaganja u luksuzni vozni park, limuzine i sportska vozila u svrhu rent-a-kar usluga, pa da je i to jedan od razloga za povećanu potražnju za luksuznim vozilima.
Predrag Duduković, ekonomski analitičar, kaže da dolazi do sve većeg raslojavanja u našem društvu i da je to već dugi niz godina sve izraženije.
"Sve je više onih koji imaju i više nego što im treba, te onih koji nemaju dovoljno. U suštini, gubi se srednji sloj koji je nekada davno postojao. To je karakteristično za zemlju poput naše, odnosno za zemlje koje su u tranziciji", rekao je Duduković.
On kaže da se takva situacija neće moći izbjeći ni u narednom periodu, te da je za jednu zemlju na kraju krajeva dobro da ima što više bogatih ljudi, ali da ti ljudi svojim kapitalom potpomognu i ostale građane koji bi radili za njih.
"Nemam ništa protiv bogatih ljudi i da oni kroz razvijanje sopstvenog biznisa zaposle radnike i adekvatno ih plate, te da od viška novca sebe i počaste", kaže Duduković, koji, međutim, ističe da je teško reći da li se radi o nekom biznismenu ili o nekome ko se obogatio preko noći.