Ovo, između ostalog, kažu pojedini privrednici sa kojima smo razgovarali u vezi sa predloženim zakonom o podsticajima po hitnom postupku kojim se definiše povrat poreza i doprinosa poslodavcima koji povećaju plate zaposlenima.

Privrednici kažu da je dobar dio poslodavaca koji posluju legalno iscrpio svoje mogućnosti i povećao plate zaposlenima. Tako da predloženi zakon, kako oni smatraju, uglavnom predstavlja nagradu onima koji godinama krše zakon, jer će sada onaj dio koji isplaćuju „na ruke“ prebaciti na račun i još dobiti povrat poreza. Istovremeno, radnik će imati istu platu.

Predlagač zakona, Ministarstvo privrede i preduzetništva Republike Srpske, nije objelodanio tekst zakona, već samo saopštenje za javnost. Poručuju da će uskoro i to uraditi, a kažu i da su svjesni da će ovaj zakon legalizovati neke isplate radnicima. Međutim, poručuju da ovaj zakon neće biti presudan za povećanje plata u Republici Srpskoj, već da će to tržište regulisati.

Realan osnov
Poznato je da je predloženo da onim poslodavcima koji povećaju plate preko 550 KM uslijedi povrat 70 odsto plaćenih poreza i doprinosa, a ako plata ne prelazi 550 KM sa povećanjem, tom poslodavcu slijedi povrat od 30 odsto plaćenih poreza i doprinosa.

– Privredni subjekti ostvaruju pravo na podsticaj za povećanje plata u dva obračunska perioda, od kojih jedan period traje od od 1. januara do 30. juna, a drugi period od 1. jula do 31. decembra u jednoj kalendarskoj godini, počevši od 1. jula 2019. godine – kažu u Ministarstvu privrede i preduzetništva Republike Srpske.

Radovan Pazurević, direktor Fabrike obuće „Sanino“ iz Dervente, kaže za Srpskainfo da nijedno privredno društvo ne može povećati plate zaposlenima ako nema realan osnov za to.

– Mislim da je trebalo drugačije pomoći privredi, odnosno smanjiti poreze i doprinose svim privrednim društvima, a ne ovako da jedemo nešto na klasu, pa da čekamo kakva će biti žetva – kaže Pazurević.

On upozorava da privreda Republike Srpske istovremeno bilježi lošiji rad, jer u prva četiri mjeseca postoji ozbiljan pad industrijske proizvodnje. Pazurević kaže da će u Fabrici „Sanino“ veoma teško moći da poveća plate na osnovu ovog zakona.

– Zakon će vjerovatno biti usvojen, ali se bojim da radimo nešto što će biti jako teško sprovesti u praksi –  dodaje Pazurević.

Jednakost

Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, kaže za Srpskainfo da ova asocijacija podržava sve što je interesu privrede i sve što predstavlja rasterećenje privrednika. Ali, asocijacija privrednika smatra da ovo nije najbolje rješenje.
– Potrebno je rješenje jednakosti i ravnopravnosti kako bi podsticaj osjetili i oni koji su već povećali plate. Imamo situaciju da u istoj djelatnosti postoje firme koje su već povećale plate ranije i one koje će sada da povećaju. Jedni će dobiti podsticaj, a drugi neće – upozorava Kovačević.

Posebno je pitanje, kako kaže, provodivosti zakona.

– Smatramo da je najbolje rješenje smanjenje poreza i doprinosa za privredna društva, a vrjeme će pokazati da li smo mi u pravu ili ne – dodaje Kovačević.

Predlog zakona o podsticajima dolazi iz Ministarstva koje vodi član NDP, Dragana Čavića. Interesantno je da je Čavićeva predizborna, ali i poslijeizborna javna ideja bila da se uradi reforma poreskog sistema u BiH, a što se tiče direktnih poreza on je predlagao da u RS opterećenje na neto platu ne smije da bude veće od 55 odsto, a koje sada iznosi 63 odsto.

Ko ima pravo na povrat
Vlada Republike Srpske predlaže da pravo na podsticaje, odnosno povrat poreza i doprinosa, imaju privredna društva i samostalni preduzetnici iz oblasti proizvodnje, trgovine i usluga.

Po računici poslodavaca, u ove tri oblasti zaposleno je oko 211.000 radnika ili oko 80 odsto od ukupnog broja zaposlenih. Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u aprilu je iznosila 896 konvertibilnih maraka. Međutim, u oblasti proizvodnje neke djelatnosti već imaju prosječne plate koje su znatno iznad prosjeka, poput proizvodnje električne energije, gdje je prosječna plata 1.212 maraka, te vađenja rude i  kamena (1.153 marke).

Znantno ispod prosjeka primaju ugostitelji kojima je prosječna plata u aprilu iznosila 628 maraka, ali upravo u ovoj oblasti ima, po tvrdnjama inspektorata i sindiakta, najviše rada na crno i nelegalnih isplata. Prosječna plata građevinaca je 622 KM, a u trgovini 679 maraka.

Vlada RS ima cilj da obezbijedi uslove da prosječna plata u Republici Srpskoj bude 1.000 konvertibilnih maraka.