Činjenica je da se mnogi bh. građani bore za egzistenciju, ali se svakodnevno dešava da mnogi podižu i kredite ako treba da bi se ispoštovali ti novi fenomeni u društvu.

"Sve je apsolutno komercijalizovano, pa čak i ti neki privatni trenuci. Nije sporno da treba obilježiti te neke bitne datume u životu, ali to je sada megalomanski i smatram da je to neki način isticanja, dokazivanja moći i superiornosti", ocijenila je Biljana Milošević-Šošo, profesor sociologije.

Istakla je da je, prema njenom mišljenju, snobizam i prepisivanje određenih koncepata iz slojeva džet-seta, kojeg mi, kako kaže, nemamo.

"To su sve nusproizvodi masovne kulture. To je razmetanje i isticanje, što je odlika malograđanštine i snobizma", kazala je Milošević-Šošo za "Nezavisne" i dodala da se to samo po sebi nameće i onim slojevima društva koji nisu u finansijskoj mogućnosti da ih ispoštuju.

To za posljedicu ima, smatra Milošević-Šošo, da se slojevi društva koji nisu u mogućnosti da ispoštuju sve te stvari dovijaju na razne načine kako bi ih djeci obezbijedili i kako se djeca ne bi razlikovala od ostalih koji prate trendove.

Marija P. iz Prijedora kazala je da je nedavno bila na proslavi punoljetstva gdje je prisutno bilo oko 300 zvanica.

"U jednom trenutku se na proslavi pojavio i pjevač poznatog benda, za kojeg su rekli da je dobio pozamašnu cifru kako bi otpjevao samo jednu pjesmu jer je to bila želja tek punoljetne slavljenice", priča Marija P. i dodaje da je na proslavi upriličen i veliki vatromet.

Majka trogodišnje djevojčice iz Banjaluke požalila se da je naišla na ismijavanje drugih roditelja kada je rekla da će djetetu proslaviti rođendan u kući.

"Imam ogroman prostor u kući i ne vidim razlog zašto bih dala stotine maraka da bih djetetu proslavaila rođendan u igraonici", kazala je ona.

Srđan Dušanić, profesor psihologije iz Banjaluke, kazao je da u prirodi svih ljudi, pored potrebe za povezivanjem sa drugima, postoje i potrebe za isticanjem, moći i prestižom.

"Gala proslave se mogu posmatrati kao manifestacija takvih potreba. Bogatiji na taj način demonstriraju svoj 'nivo' i povlače jasnije granice između sebe i drugih", ocjenjuje Dušanić.

Prema njegovim riječima, ovakvi postupci svakako odražavaju duhovnu nezrelost, odnosno dominantnu orijentaciju prema materijalnim vrijednostima.

"Tome u određenom dijelu doprinose i mediji u kojima se često takve vrijednosti i lažni svjetovi promovišu kroz razne rijalitije ili reportaže o životima lažnih ili pravih zvijezda", rekao je Dušanić.

Naglasio je da se ovakvi trendovi multipliciraju jer su mladi, kako pojašnjava, jedni drugima referentna grupa, uzajamno se oponašaju i praktično takmiče ko će dalje otići u svemu tome.

Kako navodi, omladina, ali i roditelji iz siromašnijih porodica koji žive život materijalnih vrijednosti, ali ne mogu da isprate ove trendove, svakako budu frustrirani.

"Nažalost, živimo u vrijeme kada su važnije norme ko će više novca potrošiti na određene proslave, ko će biti bolje našminkan ili imati dizajnersku odjeću nego da li je neko dobra, poštena ili vrijedna osoba", naveo je Dušanić za "Nezavisne".