Kako nam je istaknuto, ionako skeptične zemlje članice kad je u pitanju proširenje, dodatno su "demotivisane" da raspravljaju o BiH s obzirom na to da ni godinu dana nakon sprovedenih izbora nije došlo do formiranja novih vlasti, a reforme i dalje stoje.

Kako nam je rečeno, zasad je jedino sigurno da će se zaključci donositi u vezi s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, dok šansu još imaju i Srbija i Crna Gora. 

Ukoliko ovako ostane, jasno je da ni na Evropskom savjetu 17. i 18. oktobra, odnosno sastanku šefova i vlada EU, BiH neće biti tema.

Kako se priča po briselskim kuloarima, najizvjesnije je da će naredni koraci u vezi s BiH biti odlučeni na proljeće iduće godine.

"Osim neformiranja vlasti i neispunjavanja preporuka iz Mišljenja o reformisanju pravne države, očekuje se i da nova Evropska komisija preuzme poslove i da do marta vidi ima li bilo kakvog napretka i nakon toga preduzme naredne korake", rečeno nam je.

Podsjećanja radi, nakon dobijanja Mišljenja, Evropska komisija je uputila svoje viđenje situacije u BiH Evropskom savjetu, koji treba da donese odluku hoće li kandidatura BiH biti prihvaćena. Iako nam u Evropskoj komisiji nisu mogli reći kakvu odluku će evropski ministri spoljnih poslova i evropski lideri donijeti kad je u pitanju BiH, ističu da će formiranje vlasti na svim nivoima u BiH biti ključno za donošenje daljih odluka, što se uklapa s onim što se priča po briselskim kuloarima.

"Mišljenje identifikuje 14 ključnih prioriteta koje zemlja treba ispuniti kako bi dobila preporuku za otvaranje pretpristupnih pregovora. Prioriteti obuhvataju pitanja funkcionisanja demokratije, vladavine prava, temeljnih prava i javne administrativne reforme. Analitički izvještaj koji prati Mišljenje je prvi put stanje BiH direktno uporedio sa standardima koje zemlja članica mora da ispuni, odnose se i na unutrašnje tržište, javne nabavke, konkurentnost, zaštitu okoline, bezbjednost hrane i zaštitu potrošača", navode u Komisiji.

Kažu da ovo pruža "solidnu osnovu" za diskusiju na Evropskom savjetu, koji treba da donese odluke o daljim koracima.

"U tom smislu, formiranje vlasti na svim nivoima bez odlaganja biće ključ", kažu oni.

I Tanja Topić, banjalučka analitičarka i dobra poznavateljka evropskih prilika, slaže se s ocjenama da na narednom samitu ne treba očekivati odluke kad je u pitanju BiH.

"Mislim da je BiH potrošila sve kredite i da nam ovog puta neće progledati kroz prste. Jedina šansa je da se do samita formira vlast. Sve ostalo su velike zablude i promašene nade", kaže Topićeva za "Nezavisne".

Naš inače dobro upućeni izvor, koji je "Nezavisnim" i ranije davao procjene koje su se ostvarile, kaže da se u BiH ne vodi dovoljno računa o još jednom uslovu, koji će se na Evropskom savjetu ispostaviti kao ključan, a odnosi se na promjenu Izbornog zakona, u skladu s preporukama Kancelarije za demokratiju Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju.

"Ako ne bude došlo do značajnih koraka na ispunjavanju osnovnih demokratskih normi u održavanju izbora, teško je očekivati da će BiH dobiti kandidatski status. Podsjećam vas da je EU snažno insistirala na implementaciji odluke 'Sejdić i Finci'. Taj uslov i dalje ostaje na snazi, ali u ovom trenutku nije prioritet, on će se pojaviti u kasnijoj fazi. Ali kad je riječ o održavanju izbora u skladu s onim što su od EU tražile nevladine organizacije, od toga se neće odustati", tvrdi naš izvor.