Momčilo Koprivica (61), po profesiji profesor istorije, već šestu godinu je na funkciji direktora Muzeja Semberije u Bijeljini.

 

On nam je rekao da je Muzej Semberije jedna od najvažnijih javnih ustanova u Bijeljini, jer mu je osnovna zadaća da prikuplja, arhivira, čuva, prikazuje i prezentuje javnosti sve ono što je vezano za tradiciju, kulturu i običaje naroda koji žive na ovim prostorima.

 

- Muzej čuva od zaborava način života u Semberiji od 18. i 19. vijeka pa sve do danas. To je ono što radimo s etnološke strane, dok s druge, istorijske strane čuvamo dokumente i istorijske fakte i činjenice. Treći segment je, a možda ga je trebalo spomenuti odmah, arheološko istraživanje, odnosno arheološka zbirka predmeta od neolita do današnjeg vremena. Sve to čini ovaj muzej jednom od najznačajnijih ustanova kulture u gradu - naveo je Koprivica.

 

Kako je istakao, sve ono što rade ocjenjuju posjetioci.On nam je kazao da je Muzej Semberije jedna od najvažnijih javnih ustanova u Bijeljini, jer mu je osnovna zadaća da prikuplja, arhivira, čuva, prikazuje i prezentuje javnosti sve ono što je vezano za tradiciju, kulturu i običaje naroda koji žive na ovim prostorima.

 

Kako je istakao, sve ono što rade ocjenjuju posjetioci.

 

- Bijeljina ima više od stotinu hiljada stanovnika, ali mi nismo zadovoljni posjetom Muzeju. Pokušavamo novim tehnologijama i interaktivnim sredstvima da publiciramo naš rad na jedan prihvatljiv način i da ga približimo što većem broju ljudi. Tokom pandemije koronavirusa došlo je do izvjesnog zastoja u radu, jer više od petnaest mjeseci mi smo bili zatvoreni za posjetioce. Ponovo smo u situaciji da organiziramo izložbe i zanimljive promocije te smo širom otvorili vrata posjetiocima i za naše stalne postavke - naveo je Koprivica.

 

Koprivica je podsjetio na to da je Muzej Semberije smješten u jednom od najstarijih objekata u Bijeljini, jer je, nakon Crkve svetog Đorđa, koja je izgrađena 1874., zgrada Muzeja izgrađena 1876. godine za potrebe tadašnjeg Osmanskog carstva. Nakon njegovog pada, odnosno nakon Berlinskog kongresa 1878. godine, prešla je u nadležnost Austro-Ugarske monarhije.