Za takav imunitet i spriječavanje pojave ovih bolesti potreban je obuhvat od više od 95 odsto, dok je kod nas prošle godine to bilo 83,4 odsto. Zbog toga se, kažu stručnjaci, dešava da i ove godine u RS imamo 12 osoba oboljelih od morbila, dok je u FBiH broj oboljelih od ove zarazne bolesti premašio 530 ljudi. Većina oboljelih nisu vakcinisani MRP vakcinom protiv ove bolesti.

Epidemiolozi Instituta za javno zdravstvo RS podsjećaju da je vakcinacija ključna mjera za spriječavanje zaraznih bolesti, da je spriječila najviše smrtnih slučajeva u istoriji čovečanstva, ali i da je najviše problema sa nevakcinisanjem, sa kojima se suočava javno zdravstvo, bilo upravo sa MRP vakcinom.

– Taj problem počeo je sa objavom članka u Engleskoj u kojem je pojava autizma dovedena u vezu sa ovom vakcinom. Tada je došlo i do pada vakcinacije i obuhvata MRP vakcinom u cijeloj Evropi. Ali to istraživanje nije bilo validno i MRP vakcina nema nikakve veze sa autizmom. Stvar je u tome što se pojava prvih simptoma autizma poklapa sa vremenom davanja vakcine, nakon navršene prve godine, i onda se roditelji vežu za to. Međutim, nakon toga je urađeno mnoštvo istraživanja kojima je obuhvaćeno više od 25 miliona djece, i nijedno nije utvrdilo da je MRP vakcina povezana sa pojavom autizma – podsjetila je epidemiolog Ljubica Jandrić, povodom Evropske nedelje imunizacije, koja je obilježena i u RS od 25. do 30. aprila.

U Japanu je, dodaje, i prekinuto vakcinisanje ovom vakcinom na četiri godine, a oboljevanje od autizma se nastavilo.

Nepovjerenje roditelja i prekomjerni oprez dovodi i do toga da se djeca učestalo ne vakcinišu na vrijeme, čak i onda kada bi to mogla.

Najbolje je da vakcinu protiv morbila, rubeole i zaušnjaka djete primi između 12 i 15 mjeseci starosti, ali već se došlo u situaciju da prvi dozu ove imunizacije ne dobiju prije drugog ili čak trećeg rođendana, što narušava kolektivni imunitet.
Poseban problem je to što nevakcinisanje ugrožava djecu i ljude koji iz nekog razloga ne mogu da se vakcinišu protiv ovih bolesti.
– Često u našim krajevima zbog šmrcanja odlažu vakcinaciju, iako to nije razlog, kao ni neka kijavica. Isto tako, postoje neki razlozi kada se vakcinacija odlaže, a to je nekada visoka temperatura, neka akutna infekcija, neželjena reakcija nakon davanja prethodne vakcine i slično. Smatra se i da nijedan antibiotik ne utiče na stvaranje kvaliteta imunosti, te djete desetak dana posle antibiotika slobodno može da primi vakcinu. Poželjno je da vakcinacija ide bez tih odlaganja u odnosu na kalendar obavezne imunizacije, ali ako se to desi, bolje je da se vakcinišu ikad, nego nikad. Za MRP vakcinu, do 19. godine mora biti urađena i revakcinacija, koja je isto tako važna, da se postigne pravi imunitet – kažu pedijatri.

Jedna doza MRP vakcine nije dovoljna, a čak i djeca koja su preboljela morbile mogu da prime vakcinu.

Velika epidemija prije pet godina
Odgađanje imunizacije stvara uslove za pojavu epidemije, a to se može desiti dok god ima nevakcinisanih, ističe epidemiolog Instituta za javno zdravstvo RS Ljubica Jandrić.

Po njenim riječima, imamo sve više osjetljive djece i to su uslovi za pojavu epidemije, a kada se to desi, onda imamo djecu koja se zbog zdravstvenih razloga ne mogu vakcinisati i koja mogu biti žrtve te epidemije.

U RS smo u 2014. godini imali veliku epidemiju morbila, sa više od 4.000 oboljelih, a prošle godine smo imali epidemije u tri grada, sa ukupno oko 80 oboljelih.