Društvo
06.05.2021.
09:05
Misteriozna bolest zbunjuje ljekare u Kanadi: Niko ne zna što je oboljelima
Izvor: N1
0
Podijeli
Ljekari u Kanadi susreću se sa sve više pacijenata koji pokazuju simptome slične onima Creutzfeldt-Jakobove bolesti, tzv. kravljeg ludila, rijetkog fatalnog stanja koje napada mozak. Ali kad su sproveli testove, ono što su pronašli prilično ih je zbunilo.
Jedna od nadaleko poznatih kategorija je Variant CJD, koja je povezana s jedenjem kontaminiranog mesa zaraženog ‘bolešću ludih krava’. CJD takođe spada u širu kategoriju moždanih poremećaja poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti te ALS-a, u kojoj se proteini u nervnom sistemu pogrešno sklapaju i spajaju.
Neurolog iz Univerziteta bolničkog centra dr. Georges-L. Dumont iz Monctona kaže da su se ljekari prvi put susreli sa zbunjujućom bolešću 2015. godine. Kaže da se radilo o samo jednom pacijentu i “izolovanom i netipičnom slučaju”.
No, od tada se pojavilo više pacijenata poput prvog – dovoljno da su ljekari mogli njihovo stanje identifikovati kao sindrom “koji nije prije viđen”.
Vlasti pokrajine kažu da trenutno prate 48 slučajeva, ravnomjerno podijeljenih između muškaraca i žena, u dobi od 18 do 85 godina. Ti su pacijenti s područja Akadijskog poluostrva i područja Moncton u New Brunswicku. Vjeruje se da je šest osoba umrlo od te bolesti, prenosi Jutarnji list.
Većina pacijenata simptome je počela doživljavati nedavno, od 2018. nadalje, iako se vjeruje da ih je jedan imao već 2013. godine.
Različiti simptomi
Doktor Marrero kaže da su simptomi raznoliki i mogu varirati među pacijentima.
Isprva mogu postojati promjene u ponašanju poput anksioznosti, depresije i razdražljivosti, zajedno s neobjašnjivom boli, bolovima u mišićima i grčevima kod prethodno zdravih osoba.
Pacijenti često imaju poteškoće sa spavanjem – teška nesanica ili hipersomnija – i probleme s pamćenjem. Mogu se pojaviti brzo napredujuća oštećenja govora koja otežavaju komunikaciju i vođenje tečnog razgovora – stvari poput mucanja ili ponavljanja riječi.
Sledeći simptom je brzo mršavljenje i atrofija mišića, kao i poremećaji vida i problemi s koordinacijom te nehotično trzanje mišića. Mnogi pacijenti trebaju pomoć hodalice ili invalidskih kolica.
Neki razvijaju uznemirujuće halucinacijske snove ili se bude zbog slušnih halucinacija.
Nekoliko je pacijenata imalo prolaznu Capgrasovu zabludu, psihijatrijski poremećaj u kojem osoba vjeruje da je neko njima blizak zamijenjen varalicom.
“To je prilično uznemirujuće, jer bi, na primjer, pacijent rekao svojoj ženi: ‘Oprostite gospođo, ne možete u krevet, ja sam oženjen muškarac’, pa čak i ako supruga navede svoje ime, rekao bi: ‘Vi niste ta osoba”’, kaže dr. Marrero.
Neurolog iz Monctona vodi istraživanje tog stanja, uz pomoć tima istraživača i savezne agencije za javno zdravstvo.
Sumnjivi pacijenti podvrgavaju se testovima na prionske bolesti i na razna genetska stanja na panelima koji se bave autoimunim poremećajima ili oblicima karcinoma te pretragama na viruse, bakterije, gljivice, teške metale i abnormalna antitijela.
Bolest je vjerovatno stečena, a ne genetska
Ispituju se faktori poput okoline, životnog stila, putovanja, istorije bolesti te izvora hrane i vode. Testira im se leđna moždina na razne moguće infekcije i poremećaje.
Lijeka nema, osim ublažavanja nekih simptoma. Za sada je teorija da je bolest stečena, a ne genetska.
“Naša prva zajednička ideja je da postoji otrovni element u okolini ovog pacijenta koji pokreće degenerativne promjene”, kaže dr. Marrero.
Neurolog sa Univerziteta British Columbia, dr. Neil Cashman, jedan je od istraživača koji pokušava razotkriti ovu medicinsku misteriju.
Unatoč tome što pacijenti ne pokazuju tragove niti jedne poznate prionske bolesti, ni to nije potpuno isključeno kao uzrok, kaže.
Druga je teorija hronična izloženost takozvanom ‘ekscitotoksinu’ poput domoične kiseline, što je povezano sa slučajem trovanja dagnjama zagađenih toksinom iz obližnje provincije ostrva Princa Edwarda 1987. godine.
Uz gastrointestinalne tegobe, otprilike trećina pogođenih imala je simptome poput gubitka pamćenja, vrtoglavice, zbunjenosti. Neki su pacijenti pali u komu, a četvero ih je umrlo.
Soisak teorija o bolesti nije potpun
Doktor Cashman kaže da takođe razmatraju još jedan toksin – beta-metilamino-L-alanin (BMAA) – koji je impliciran kao okolišni rizik u razvoju bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, prenosi Jutarnji list.
BMAA proizvode cijanobakterije, obično poznate kao plavozelene alge.
Neki istraživači takođe vjeruju da je BMAA povezan s neurodegenerativnom bolešću koja je dokumentovana u autohtonom stanovništvu na pacifičkoj američkoj ostrvskoj teritoriji Guam sredinom 20. vijeka i pronađena u sjemenkama koje su bile dio njihove ishrane.
Doktor Cashman upozorava da trenutni spisak teorija ‘nije potpun’.
“Moramo se vratiti prvim principima, vratiti se na prvo mjesto”, kaže on. “U ovom trenutku u osnovi se ništa ne može isključiti.”
Koliko još ljudi može biti pogođeno ovom bolešću?
Doktor Marrero kaže da je moguće da se radi o širem fenomenu koji se može naći izvan te dvije regije – poluostrva Akadija, s ribarskim zajednicama i pješčanim plažama, i Monctona, gradskog središta – u kojima su nedavno identifikovani pacijenti.
“Vidimo li vrh sante leda? Možda”, kaže. “Nadam se da ćemo brzo naći uzrok kako bismo to mogli zaustaviti.”
Iako su oni koji žive u pogođenim zajednicama razumljivo zabrinuti, dr. Marrero poziva ljude da ‘djeluju s nadom, a ne sa strahom.
“Strah paralizuje”, poručuje.