U vrijeme kada se potiče na potrošnju kao važan generator oporavka ekonomije a kupovna moć stanovništva opada, štednja dobija puni smisao u izostanku rasipništva.

Zarađeni novac je i kad smo racionalni prema utrošku vode i struje. Štednja se danas mjeri samoodrživim projektima, u svakom pokupljenom kestenu, jabukama, komadu zemlje koje će se posaditi, papiru koji će se reciklirati. I tako štednja postaje prihod.

Naši građani su svjesni važnosti štednje. Danas ona više ne znači samo puko čuvanje novca, već i drugačiji odnos prema postojećim resursima.