Navedeno je ovo u dokumentu nazvanom "Oslabljivanje Rusije: Kako Evropska unija može da se suprotstavi Kremlju i da ga potkopa", koji je prije par dana objavio Institut za bezbjednosne studije Evropske unije u kojem se kao zaključak navodi da Brisel mora što prije da se spremi za dugotrajnu konfrontaciju sa Moskvom.

Dokument se inače fokusira na pet ključnih regiona - pored zapadnog Balkana, ono se odnosi i Kinu, Indo-Pacifik, Južni Mediteran i podsaharsku Afriku. Autori dokumenta u njemu analiziraju rusku taktiku hibridnog ratovanja i priručnik za crvene linije, ali i "ozloglašenu" flotu u sjenci. U ovom, kako su ga nazvali priručniku, sugeriše se šta bi Brisel sve trebalo da uradi da bi se suprotstavio opasnom ruskom uticaju, pri tome analizirajući i stanje na zapadnom Balkanu za koje su naveli da možda nije vojno bojište poput Ukrajine, ali jeste - ključni front u borbi protiv Rusije.

Da bi se izborili protiv ruske propagande preporučuje se nagrađivanje poslušnih, ali i nametanje novih i većih političkih, ali ekonomskih sankcija svima onima koji navodno ometaju integracije sa ovom zajednicom. Ove mjere bi obuhvatale obustavljanje dijaloga na visokom nivou, proširivanje sankcija političkim ličnostima i preduzećima kroz zamrzavanje imovine, zabranu putovanja, ali i smanjenje finansijske podrške iz Fonda za reforme i rast.

U nastavku ovog dokumenta ukazuje se i na to da bi o ovim pitanjima bilo neophodno postići konsenzus unutar EU, ali i da se umjesto pojedinačnih sankcija država članica napravi drugačiji pristup koji bi bio daleko efikasniji, pri tome dodajući da Brisel ima sve neophodne alate da se suprotstavi "zloćudnom ruskom uticaju", a koji Moskva sprovodi preko medija, kulture i pravoslavnog hrišćanskog nasljeđa. Kada je u pitanju zapadni Balkan, autori su u prvi plan stavili Srpsku pravoslavnu crkvu, za koju su istakli da je jedan od ključnih instrumenata ruskog uticaja u Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Republici Srpskoj. Upozorili su da je fuzija religije i identiteta ključni stub ruske meke moći, a preko koje se sprovode podjele unutar zapadnog svijeta, ali i pokušava spriječiti dalje širenje NATO-a i Evropske unije. Zbog toga, smatraju autori ovog dokumenta, neophodno je da tijela ove zajednice pojačaju svoje djelovanje na prostorima zapadnog Balkana podržavajući "nezavisne medije", nevladin i civilni sektor, uz sankcionisanje svih onih koji nisu na fonu trenutne zvanične politike ove unije.

Istraživač za međunarodne odnose u banjalučkom Centru za društveno-politička istraživanja Neven Đenadija kaže za "Glas Srpske" da ga nimalo ne čudi to što je od strane Brisela, ali i autora ove studije zapadni Balkan označen kao ključni front u zapadnoevropskoj borbi protiv Rusije, jer se na ovim prostorima nalazi veliki broj pravoslavnih zemalja. Kaže i da ga ovaj dokument po svom sadržaju podsjeća i na nedavno objavljeni non-pejper, iza kojeg su navodno stale Francuska i Njemačka.

- Očigledno se određene snage ne mogu pomiriti da je EU skrajnuta iz prvog ešalona globalnih sila te da je ispala iz prve lige i svih kombinacija. Jedini način da se vrate na scenu, bar na mala vrata, jeste preko zapadnog Balkana. Najlakše je svoju moć pokazivati na slabijim. Shvataju da se stvara i uspostavlja neki novi svjetski poredak. Iscrtavaju se nove zone uticaja i zapadni Balkan je jedno od mjesta gdje oni trenutno mogu pokušati da preokrenu stvari u svoju korist, jer su veliki igrači zaokupljeni drugim stvarima. Ali, ako oni do sada nisu uspjeli da slome "otpor" na ovim prostorima, ne vjerujem da im to može poći za rukom i u budućnosti. Ne vidim šta još mogu da učine. Mogu nastaviti sa sankcijama i pritiscima, ali ne vidim kako to može promijeniti stavove ovdašnjih ljudi prema Rusiji. To može biti samo kontraproduktivno - kaže Đenadija.

NVO sektoru 3,7 milijardi

Istraživanje organizacije "MCC Brisel", iza kojeg je stao italijanski novinar Tomas Fazi otkrilo je da Brisel već ima dobru izgrađenu i uhodanu mrežu raznih nevladinih organizacija i "tink-tenkova" za čiji je rad samo tokom prošle godine izdvojeno nevjerovatnih 3,7 milijardi evra, što je gotovo tri puta više nego što iznosi svota novca koji je planirala za investicije na zapadnom Balkanu.

Prema riječima ovog novinara, ove nevladine organizacije su pretvorene u moćno propagandno oružje, alatku za cenzuru i antidemokratsko djelovanje, a kako bi se izvršio pritisak na vlasti u svim onim zemljama u kojima postoje suverenističke politike, a koje su od strane Brisela targetirane kao proruske.

Podizanje bedema

Evropska unija se nada da će uspostaviti "Crnomorski pomorski sigurnosni centar", da bi se suprotstavila ruskim akcijama i zaštitila kritičnu pomorsku infrastrukturu.

Saopštila je ovo nedavno visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas, pojašnjavajući da se radi o planu koji je dio šire strategije, a koja podrazumijeva uspostavljanje bliže saradnje s Jermenijom, Azerbejdžanom, Gruzijom, Moldavijom, Turskom i Ukrajinom.