To su agenciji Beta rekli dobro obaviješteni izvori u Savjetu ministara EU i Evropskom savjetu, koji su naglasili da je Federika Mogerini i na sastanku u UN s visokim zvaničnicima sa Zapadnog Balkana predočila da su ključ za stabilnost regiona saradnja i nastavak dijaloga Beograd-Priština.

Jer ako bi Beograd i Priština prestali da rade na kompromisnom rješenju, cjelokupna regionalna situacija bi se samo pogoršala, a EU svakako želi da region politički, ekonomski i bezbjednosno stabilizuje i učvrsti ga na putu ka članstvu u Uniji.  

Stav EU bi se mogao svesti na ono što je poručio izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Dejvid Mekalister, a to je da se dvije strane dogovore, da to ne ugrozi regionalnu stabilnost, da bude u skladu s medjunarodnim pravom, kao i da to podrži EU i odobri Savjet bezbjednosti UN, s tim što se svakako ima na umu i stav Vašingtona da i SAD to podržavaju i da će razmotriti dogovor.  

Mnogi u EU primjećuju i da dosad nije bilo opipljivih predloga ili cjelovitijih "nacrta" za sporazum Beograd-Priština, već samo načelnih zamisli koje zasad nisu izašle u javnost.  

Jasno je da zasad u dijalogu ne može da se očekuje neki veći "proboj, zaokret", a ocjena institucija i vlada EU je da postoji velika neizvjesnost u vezi s njegovim nastavkom.  

Kako je rečeno, naročito su prema dijalogu velike razlike i razmimoilaženja među političkim snagama kosovskih Albanaca.  

Premijer Ramuš Haradinaj i još neki ključni nosioci vlasti u Prištini, kao i opoziciona stranka Samoopredeljenje su protiv sporazuma s Beogradom, uključujući predlog za "razgraničenje", što je shvaćeno i kao promjena granica, a veliki su otpori prema stvaranju Zajednice srpskih opština(ZSO), iako je taj dogovor u sklopu Sporazuma iz Brisela podržao i parlament u Prištini.  

To, misle krugovi EU, podržava predsednik Hašim Tači, ali je njegov pregovarački položaj ozbiljno doveden u pitanje i jer nije dobio podršku u kosovskoj skupštini.  

Izjave Tačija i predsednika Srbije Aleksandra Vučića o mogućem "razgraničenju" su u EU protumačili i kao "prepravke granica-teritorija", uz pitanja da li to znači i "razmijenu stanovništva".  

Ali, kažu izvori u EU, "razgraničenje" je ipak i dalje nedovoljno jasan pojam - šta sve može podrazumijevati, te zato najveći otpor dolazi od Njemačke koja tumači da je namjera da se mijenjaju granice.  

Jer Vučić je mahom govorio o "razgraničenju između Srba i Albanaca", a Tači o "prepravkama granica", uz otvaranje pitanja i oko oblasti na području Preševa u Srbiji.  

Ima i drugih članica EU, rečeno je, koje su podozrive prema prekrajanju granice zbog mogućnosti da to posluži kao obrazac za slične promjene drugde na Balkanu.  

Pred nedeljni referendum u Makedoniji ima opaski da bi njegov povoljan ishod ne samo počeo njene pregovore o članstvu s EU i predstavljao krupan korak ka njenom članstvu u NATO, što snažno podržavaju i političke snage albanskih žitelja Makedonije, te padaju u vodu rizici od stvaranja "Velike Albanije", dijelom i zato jer je već u NATO-u Crna Gora koja takođe ima albanskog življa.  

Njemačka kancelarka Angela Merkel je prilikom nedavnog susreta s čelnicima Bosne i Hercegovine stavila do znanja da je protiv mjenjanja granica, a i sam predsednik Vučić je ponovio da je Srbija garant Dejtonskog sporazuma i cjelovitosti BiH.  

Zvaničnici u Briselu takođe kažu da je nedavna Vučićeva izjava na sevjeru Kosova da je "Milošević bio veliki državnik i imao dobre namjere", izazvala veliki nemir među kosovskim Albancima, a među mnogim članicama EU veliku nedoumicu "šta to uopšte znači" i to je vrlo nepovoljno ocjenjeno, iako je Vučić naknadno objašnjavao da je želio da naglasi "diskontinuitet s Miloševićevom politikom".