Zemljoradnici poručuju da su mrazevi i bujice u nepovrat odnijele većinu ovogodišnjeg roda, i to gotovo svih voćarskih i povrtarskih kultura, kao i žitarica, koje su dobrim dijelom i dalje pod vodom.

I ono voća, povrća i žitarica što preživi, kako kažu, daće kudikamo manje roda i biti daleko lošijeg kvaliteta.

To će, svakako, smanjiti ponudu ovih roba na tržištu, a domaće prodavce opredijeliti da se okrenu uvozu, što neminovno znači rast cijena.

Na kakvu će to potrošačku muku izaći teško je i zamisliti, s obzirom na činjenicu da poljoprivredni proizvodi stanovnike Srpske već papreno koštaju.

Tako je krajem aprila bijeli luk na pijacama dostigao cijenu od 10 KM, a svoj istorijski makisimum dostigle su i cijene drugog povrća. Vrećica od 10 kilograma krompira za nepunu sedmicu je sa 9 poskupila na 15 maraka, dok je cijena vrećice crnog luka za desetak dana skočila sa 6 na čak 24 KM. Kupus je u aprilu išao i do 2,4 KM, dok se kilogram u to doba lani mogao kupiti za pola KM.

Proteklih dana kilogram mladog krompira u marketima u Srpskoj košta tri, a kilogram mladog luka skoro četiri KM.

Poljoprivrednik Vladimir Usorac kaže da će, po svemu sudeći, cijene poljoprivrednih proizvoda uskoro još više skočiti. Poručuje da su  poplave uništile svaku nadu farmera da će ove godine iz svojih bašta i njiva izvuću neku korist.
– Dovoljno je pogledati potoke koje su kiše formirala na njivama, pa da bude jasna sudbina ovogodišnjih usjeva. Propali su kukuruz, pšenica soja, povrće u baštama i plastenicima. A ništa nije vrijedilo prskati, jer kiša spira zaštitna sredstva. Pšenica je takođe pod vodom, tako da će biti lošeg kvaliteta, a veći dio njenog roda neće biti za ljudsku ishranu. Kukuruz i krompir trunu, a kad ugrije, pojaviće se i mnoge biljne bolesti, koje će dobrim dijelom dokusuriti ono što je preživjelo poplave. Takođe, možemo da se pozdravimo i sa lukom, paprikama, paradajzom, graškom, pasuljem – upozorava Usorac.

Naglašava da su propale i trave, pa će, pored nestašice i poskupljenja povrća i žitarica, dodatni problem biti nestašica stočne hrane.

– Imamo mogućnost presijavanja, ali to za nas znači samo dodatni trošak, jer takvo povrće i žitarice daju manji prinos, lošijeg kvaliteta. Sve u svemu, jedna rijetko loša godina – poručuje Usorac.
Zabrinuti su i voćari, koji takođe ističu da će 2019. ostati upamćena kao jedna od lošijih godina do sada.

Poručuju da je, zbog izuzetno niskih temperatura i velike vlage, rod kruške gotovo u potpunosti uništen.

– Kad je riječ o jabukama, rod je trenutno duplo manji nego što bi trebalo da bude. Koštunjavo voće je takođe ugroženo – ističe predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović.

Naglašava da je već sada sasvim izvjesno da ove godine neće biti voća, te da će ono što ostane biti lošeg kvaliteta.

– To znači veći uvoz i više cijene – ističe Dojčinović.

Najprije procjena štete, pa obeštećenje
U većini opština u Srpskoj poplave su najviše štete pričinile upravo usjevima. Premijer RS Radovan Višković rekao je da će šteta na poljoprivrednom zemljištu ili pomoćnim objektima biti procijenjena u saradnji s lokalnim zajednicama.

– Sigurno je da ćemo dio štete nadoknaditi. Pomoći ćemo lokalnim zajednicima da na neki način, kroz gorivo ili sjemenski materijal, obeštete ljude za štetu u poljoprivredi – rekao je Višković i dodao da će konkretne odluke biti donesene nakon što bude procijenjena šteta od poplava.