Naime, kako saznaju "Nezavisne novine", s obzirom na to da će na tom sastanku pitanje proširenja dobiti izraženu ulogu, u Briselu su smatrali da je to dobar trenutak da se postigne saglasnost u BiH po pitanju budućih reformi, koja bi onda mogla biti predstavljena kao napredak i time dokazano zemljama članicama da BiH nije u blokadi.

 

Osim toga, i Olaf Šolc, njemački kancelar, na svom sastanku s Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Srbije, dogovorio je da Srbija utiče na smirivanje krize u BiH, kako bi region krenuo ka ubrzanom članstvu u EU.

 

Nakon povratka iz Brisela svi učesnici sastanka su dogovor protumačili kao uspjeh njihove strane. Evropski zvaničnici zadovoljni su što je BiH ponovo na evropskoj mapi proširenja. Stranke iz FBiH tvrde da su dogovorom prekinute blokade funkcionisanja institucija BiH, dok u RS ističu da su dokumentom eksplicitno sačuvane dejtonske nadležnosti te da će naredne reforme, koje su predviđene nakon izbora, obuhvatiti samo teme ograničene ustavne reforme. Jedini koji su nezadovoljni sastankom su predstavnici opozicije u RS, koji tvrde da su predstavnici RS podlegli pritiscima iz Brisela i da su pristali na ustupke kako bi osigurali podršku međunarodne zajednice na predstojećim izborima u oktobru.

 

Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH i lider SNSDa, zatim Petar Đokić, predsjednik SPa, i Nenad Stevandić, predsjednik US, istakli su da je RS u početni dokument unijela značajne izmjene, kojima su, kako tvrde, eksplicitno zaštićeni i dejtonsko uređenje BiH i pregovori ograničeni samo na one teme koje su u interesu RS. Naglašavaju i da je spriječeno uvođenje sankcija Rusiji time što je samo pomenuta postojeća rezolucija UNa.

 

Dodik je rekao da je posebno značajno to što 14 prioriteta Evropske komisije iz Mišljenja o bh. kandidaturi više nisu uslov za kandidaturu, te da su Šarl Mišel, predsjednik Evropskog savjeta, i Žozef Borelj, visoki predstavnik EU za spoljne poslove, bili korektni prema RS jer su uvažili njene interese.

 

"Ja ću poštovati ovo što je usaglašeno jer je to politički i moralan odnos prema organizatoru sastanka", rekao je Dodik.

 

S druge strane, Mirko Šarović, predsjednik SDSa, i njegov zamjenik Milan Radović tvrde da je Dodik u Briselu podlegao pritiscima na štetu RS, te su naveli da nisu ispoštovani zaključci Narodne skupštine RS o tome da BiH zadrži neutralan status u odnosu na Ukrajinu. Takođe, oni su naveli da postoje tri razloga zbog kojih je ovaj dokument štetan, a koji se odnose na obavezu usaglašavanja spoljne politike BiH s EU, iako nije kandidat, prihvatanje stavova Venecijanske komisije za koje Šarović tvrdi da smanjuju nadležnosti RS, te da se odredba o poštovanju odluka sudova u BiH odnosi na odluke o imovini RS, poput šuma i drugih nekretnina.

 

Šarović, podsjećanja radi, na sastanak nije htio ni otići, dok Nenad Nešić i Branislav Borenović, predsjednik DNSa, odnosno PDPa, nisu potpisali dokument.

 

Nešić je rekao da nije htio da pristane na politički sporazum u Briselu jer, po njemu, on znači razvlašćivanje Republike Srpske, centralizaciju i unitarizaciju BiH.

 

"Čak ni Bakir Izetbegović ne može da vjeruje da je ovo prihvaćeno", istakao je Nešić.

 

Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, rekao je da je sporazum u Briselu važan iskorak na putu ka EU.

 

"Principi i obaveze iz ovog sporazuma predstavljaju mapu puta koja ne otvara samo vrata kandidatskog statusa za članstvo BiH u EU, već i osigurava bolju funkcionalnost naših institucija i usvajanje važnih zakona iz oblasti pravosuđa i borbe protiv korupcije", rekao je Izetbegović.

 

Željko Komšić, hrvatski član Predsjedništva BiH i lider DFa, rekao je da mu je drago što je Dodik pristao na dokument kojim se predviđa ukidanje domova naroda, te da je dogovorena i "glatka", odnosno nesmetana provedba izbornih rezultata na svim nivoima, a u skladu sa zakonom propisanim rokovima.

 

Dodik tvrdi da je opozicija srušila srpsko jedinstvo, a slično je reagovala i Željka Cvijanović, predsjednica RS. Ona je istakla da Borenović nije dorastao tome da sjedi za pregovaračkim stolom i rješava probleme. Prema njenim riječima, EU je ovim pokazala volju da pomogne BiH da se kreće ka EU, i da to treba poštovati.

 

Na pitanje Srne da prokomentariše izjavu predsjednika SDSa Mirka Šarovića da je sastanak lidera parlamentarnih stranaka iz BiH u Briselu "potpuna kapitulacija", Cvijanovićeva je odgovorila da je kapitulacija kad ne smiješ otići i reći šta misliš, ako misliš.

 

I Dodik je rekao da je Šarović petorazredni političar i prvorazredni petokolonaš. Dodik je upitao šta li bi Šarović komentarisao da je bio u Briselu, te dodao da sada, kao i svaka kukavica iz petog reda, kritikuje one koji su uradili ono što on nikada ne bi smio.

 

"Dok je Šarovića i takvih iz SDSa, Zapad ne treba da brine za petu kolonu", napisao je Dodik na Twitteru.

 

Branislav Borenović, predsjednik PDPa, rekao je za "Nezavisne novine" da su otužni Dodikovi pokušaji da opravda kapitulaciju vlastite politike.

 

"Jasno sam u svom obraćanju rekao da neću i ne želim da stavljam svoj potpis na određeni deklarativni dokument sa korumpiranim vladajućim političarima. Korumpirane politike i evropske vrijednosti nemaju ništa zajedničko. Iako nisam bilo koga lično pominjao, Dodik se sam prepoznao u mojoj ocjeni da je dosta više neiskrenih i lažnih koruptivnih politika koje decenijama obećavaju a ništa ne rade na ispunjavanju evropskih standarda i vladavine zakona", rekao je Borenović.

 

Podsjećanja radi, pored navedenih stranaka, sporazum su u nedjelju u Briselu još prihvatili DF, NiP, SDP, Naša stranka, PDA i Nezavisni blok.

 

Lideri političkih stranaka predstavljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH ponavljaju svoju posvećenost očuvanju i izgradnji mirne, stabilne, suverene i nezavisne funkcionalne evropske BiH.

 

Lideri stranaka ponavljaju posvećenost principima i vrijednostima na kojima se zasnivaju EU i demokratska društva, te budućnosti BiH unutar EU, i naglašavaju važnost sprovođenja reformi koje će unaprijediti napredak BiH ka evropskoj integraciji, što znači 14 ključnih prioriteta iznesenih u Mišljenju Evropske komisije.

 

Učesnici sastanka naglašavaju zajedničko saopštenje članova Predsjedništva BiH povodom 25 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma i priznaju važnost političkog trenutka i odgovornost prema građanima BiH, imajući na umu "rezoluciju Generalne skupštine UN ES‑11/1 o agresiji protiv Ukrajine" koja je usvojena 2. marta. Uz ovu tačku dodata je fusnota u kojoj je navedeno da predstavnici iz Republike Srpske traže razgovore i usvajanje odluke u Predsjedništvu BiH o situaciji u Ukrajini.

 

Učesnici su saglasni da je od ključne važnosti da se ojačaju povjerenje, dijalog, izgradnja kompromisa i rad ka miru i međusobnom poštovanju među svim narodima i građanima BiH.

 

Lideri partija i članovi Predsjedništva BiH posvećeni su napretku, funkcionisanju demokratije i bezbjednosti BiH i poručuju da će konstruktivno preduzeti neophodne reforme za očuvanje i napredak tih ciljeva.

 

Naglašavaju važnost produženja izvršnog mandata misije EUFORa "Altea" i njenog neprestanog prisustva u BiH radi održanja bezbjednog okruženja.

 

Lideri parlamentarnih stranaka i članovi Predsjedništva BiH preduzeće sve neophodne korake kako bi opšti izbori bili organizovani efikasno i obavljeni na odgovarajući način i sa svim neophodnim sredstvima, te da će konstruktivno sarađivati nakon izbora kako bi osigurali brzo formiranje nove zakonodavne i izvršne vlasti na svim nivoima.

 

Odlučno će se raditi na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu za članstvo BiH u EU, radi napretka na putu ka Uniji i odgovora težnjama naroda, te da će u ovom kontekstu cilj biti hitno i ne kasnije od šest mjeseci od formiranja svih nivoa vlasti da se usvoji zakon o VSTS i zakon o sudovima, zatim zakon o sprečavanju sukoba interesa, kao i zakon o javnim nabavkama.

 

Politički lideri saglasni su sa preduzimanjem koraka za osiguranje potpunog funkcionisanja institucija na nivou BiH, s ciljem da BiH ispuni kritičnu masu reformi i odlučno napreduje na svom putu ka EU.