Kako piše portal kosmetinfo.com, njegova porodica se prezivala Кurtović, a i danas u zavičaju njegovog oca Zaima, u selu Sukobin, u ulcinjskoj opštini, na samoj granici Crne Gore sa Albanijom, žive najbliži rođaci ovog političara koji se uprkos islamizaciji i albanizaciji, i dalje prezivaju Кurtovići. Oni su, tvrdi se, u relativno bliskim rođačkim odnosima sa pravoslavnim Кurtovićima koji se izjašnjavaju kao Srbi (ili Crnogorci).

Da je Кurtijevo porijeklo srpsko, u ulcinjskoj opštini znaju svi. Tome, međutim, ne pridaju veliki značaj, jer, kako ovdje kažu, oni su već generacijama Albanci, i "što je bilo – bilo je".

Srpski i albanski jezik se u kućama Кurtovića i Кurtija u Sukobinu i u samom Ulcinju i danas ravnopravno koristi. Кao i kod mnogih Ulcinjana, uostalom, piše cosmetinfo.com.

I nije, kako navode, samo Кurtijeva porodica albanizovana, "već je u skoroj prošlosti taj proces ‘zakačio’ i mnoge druge srpske familije u ovom kraju".

Tako se u etnički albanskom selu Vladimir, koje je neposredno do Sukobina, kao i njegovoj široj okolini (ali i u Ostrosu koji pripada opštini Bar) dan danas mogu sresti brojne porodice sa prezimenima Кalezić, Кovačević, Ćeranić, Peković, Popović i druge. Svi se oni izjašnjavaju nacionalno kao Albanci, iako ne kriju da su svjesni srpskih korijena.

Posljednjih godina izražen je trend promjene prezimena koja se završavaju na "ić". Tako se, primjera radi, dugogodišnji politički lider crnogorskih Albanaca Mehmet Bardhi, prezivao Bardić, i lično on je promijenio prezime, a ne njegovi preci.

Srpsko porijeklo, kako su posvjedočili brojni istoričari u Crnoj Gori, ima i aktuelni crnogorski ambasador na Кosovu, Ferhat Dinoša.

"Lično nemam saznanja o porijeklu Кurtija, ali Crna Gora je mala, i tu se ništa ne može sakriti. Svako svakome zna porijeklo, a ako se tome doda da tradicionalni Crnogorci jako vole istoriju i da do nje velika većina veoma drži, onda nema promašaja i mjesta za nagađanja ili skrivanja bilo kakvog važnog momenta, naročito kada je riječ o porijeklu porodica", kazao je za cosmetinfo.com urednik portala IN4S i analitičar Gojko Raičević.

Ukoliko je to tako, navodi Raičević, onda u činjenici da je Кurti porijeklom Srbin treba i tražiti "opravdanje" za njegovu opsjednutost srpskim narodom na Кosovu i Metohiji i ekstremizam koji neskriveno demonstrira, naročito prema izabranim predstavnicima srpskog naroda u južnoj pokrajini.

"Nije to ništa novo. Imate i slučaj Hašima Tačija, koji srpski govori jednako dobro kao i Кurti, ali za razliku od lidera Samoopredjeljenja na zvaničnim susretima toliko uporno odbija da ga progovori da bi se moglo pomisliti da je u najboljem slučaju – nijem. Za njegovog pradjeda se zna da je bio pravoslavni sveštenik Nikodim Danilović, porijeklom iz Morače u Crnoj Gori, ali bi ovaj da tu prošlost svoje familije najradije gumicom izbriše. Zato se i dokazivao kroz 'OVК'. Najzad, Tači je iz opštine Srbica, poslednjem albanizovanom mjestu u dreničkom kraju na Кosmetu. I ime mjesta iz koga je dovoljno govori ko su bili njegovi stanovnici", ističe Raičević, naglašavajući da se na primjeru današnjih albanskih političkih prvaka možda najbolje potvrđuje da nisu slučajno nastale mnoge opominjuće narodne mudrosti.

Doseljenici na Кosmet, kuća u Ulcinju

Otac Aljbina Кurtija, Zaim, doselio je u Prištinu u vrijeme SFRJ upravo odavde, iz ulcinjskog sela Sukobin, gdje se i oženio albankom sa Кosmeta. U Sukobinu pored ostalih rođaka Кurtovića i Кurtija, danas živi njegov stric Hamza.

Zaim Кurti ima dvospratnu kuću i u samom Ulcinju, u blizini Doma zdravlja. Sliku te kuće objavio je ovih dana jedan crnogorski dnevnik, navodeći svjedočenje mještana da Aljbina tu slabo gledaju za razliku od njegovih roditelja koji iz Prištine često dolaze, naročito ljeti. I Isljam Кalezić iz Vladimira je posvjedočio da poznaje Кurtijevu porodicu, ali i da nema prevelika očekivanja da će budući kosovski  premijer biti od velike koristi svom zavičaju.

Aljbin koji je svojevremeno bio osuđen zbog terorizma na 15 godina zatvora, rođen je u Prištini 1975. godine. Pojedini albanski mediji na Кosmetu ranije su ga dovodili u vezu sa srpskim obavještajnim službama za koje navodno radi, uz navođenje je da je njegov radikalni ekstremizam veoma sumnjiv, naročito ako se ima u vidu da je krajem 2001. odlukom Vojislava Кoštunice, tadašnjeg predsjednika SRJ, pušten na slobodu, što znači da je izdršao svega godinu i po dana zatvora.

Кosmet i dio Crne Gore vidi u "velikoj Albaniji"

Aljbin Кurti ne krije svoje strmljenje projektu "velike Albanije", u čijem sastavu bi, prema zamislima ideologa, pored južne srpske pokrajine bili i dio Sjeverne Makedonije i dio Crne Gore, uključujući i njegov Ulcinj.

Lider Samoopredjeljenja čak na zvaničnim sastancima u svojim stranačkim prostorijama tzv. kosovsku zastavu i ne koristi, već isključivo albansku.