U mogućem sudaru divova bez posljedica ne bi prošla ni Srpska pravoslavna crkva. Moguće dobijanje autokefalnosti nepriznate Crkve u Kijevu Patrijaršiju u Beogradu stavilo bi ne samo pred izbor strane u konfliktu, već i u centar razbuktalih crkvenih pretenzija na Balkanu.

Kamen razdora patrijaršija u Moskvi i Istanbulu, prema ocjeni poznavalaca odnosa u pravoslavlju, lako bi mogao da pocijepa poredak, ustrojstvo i funkcionisaenje Crkve na istoku. On se vijekovima bazira na činjenici da je priznanje "nove" pomjesne crkve moguće samo uz jednodušnu saglasnost svih ostalih crkava sa Vaseljenskom patrijaršijom na čelu. Sticanje autokefalije, uprkos protivljenju, bio bi opasan presedan koji prijeti da trajno poremeti odnose u pravoslavlju.

Nadgornjavanje Moskve i Carigrada pažljivo se prati i u beogradskom Patrijaršijskom dvoru, iza čijih debelih zidova još uvijek nema zvaničnog komentara najnovije krize. U javnost je, međutim, nedavno procurjelo pismo koje je patrijarh Irinej uputio vaseljenskom patrijarhu Vartolomeju u kome ga diplomatski upozorava na moguće posljedice osamostaljivanja nepriznate Crkve u Ukrajini.

"Pitanje sticanja autokefalnosti jedno je od najsloženijih u pravoslavlju, i oko njega još uvijek nije postignuta opšta saglasnost", kaže, za "Novosti", sagovornik iz sjedišta SPC.

"Nepristajanje na stvaranje novih nacionalnih crkava kao i insistiranje na nepodudarnosti državnih i crkvenih granica jeste stav koga se drže mnoge patrijaršije, uključujući i Moskovsku. Načelno, to je stanovnište i SPC koja ima dobre odnose sa ruskom crkvom, ali i vaseljenskim patrijarhom.

Ipak, najteže posljedice panpravoslavni sukob mogao bi da proizvede na Balkanu, gde nekoliko novoosnovanih država teži crkvenoj samostalnosti.

"To je slučaj sa nepriznatom Makedonskom crkvom, ali i nekanonskom verskom zajednicom u Crnoj Gori koju predvodi Miraš Dedeić", podsjeća verski analitičar Draško Đenović.

"Ovaj sukob svakako bi mogao tektonski da poremeti drevni poredak u pravoslavlju. Ako Kijev kod patrijarha Vartolomeja obezbijedi tomos o autokefalnosti, isti akt zatražiće i crkva u Skoplju, Miraš Dedeić, a možda i neko u ime tzv. Hrvatske pravoslavne crkve.

Istoričar Aleksandar Raković iz Instituta za noviju istoriju Srbije smatra da će Moskva i Carigrad, uprkos problemima, sačuvati minimum dobrih odnosa što će na neki način garantovati očuvanje postojećeg poretka u pravoslavlju.

"Jednostranom i nekanonskom priznanju tzv. MPC protive se sve grčke crkve. Vaseljenska patrijaršija koja i sama pripada ovom krugu crkava sigurno ne bi išla na priznanje protiv njihovog stava. Velike šanse nema ni tzv. CPC Miraša Dedeića, koji je kao klirik Patrijaršije u Istanbulu raščinjen i uklonjen", navodi Raković.

Stari sukob

Sukobi u pravoslavlju oko sticanja autokefalnosti crkava nisu novijeg datuma. Istoričar Aleksandar Raković podsjeća na presedan koji je već napravljen prije više decenija, s tim što je njegov akter tada bila Moskovska patrijaršija.

Moskva je priznala samostalnost Američke pravoslavne crkve, i to bez saglasnosti Vaseljenske patrijaršije koja, je kao nosilac duhovnog primata ovlašćena za izdavanje tomosa o autokefalnosti. To je poremetilo odnose Moskve i Carigrada, ali bez obzira na probleme, nije ugrozilo sveukupni poredak u pravoslavlju.

Patrijarh Pavle mirio poglavare

Vaseljenska patrijaršija, koja ima duhovni primat u pravoslavlju, u sukobu je sa Moskvom zbog najave priznanja Ukrajinske crkve, koja odbija nadležnost Moskovske patrijaršije. Moskva se protivi i Vartolomejevim čestim kontaktima sa papom, pozivima na ujedinjenje sa katolicima, ali i miješanju u stvari drugih crkava.

"Odnosi ova dva pravoslavna centra već dugo su narušeni. Veliki doprinos njihovom mirenju i očuvanju poretka dao je u svoje vreme naš patrijarh Pavle, koji je kao najstariji crkveni poglavar u pravoslavlju uspešno koristio svoj duhovni autoritet kako bi približio Moskvu i Istanbul" ukazuje vjerski analitičar Draško Đenović.