Virus je u utorak ujutro potvrđen u Njemačkoj, broj zaraženih porastao je na 4.474, a mrtvih na 107. Svjetska zdravstvena organizacija je u ponedjeljak naveče podigla nivo prijetnje koronavirusa s “umjerenog” na “povišeni”. SZO je u utorak priznala da je potcijenila epidemiju, da je prijetnja vrlo visoka za Kinu, te visoka za regiju i ostatak svijeta.

U utorak je, takođe, potvrđeno stvaranje grozdova oboljelih van Kine. Oboljelog Nijemca zarazio je kineski gost u njegovoj kompaniji u Minhenu. Slučajevi oboljelih koji nisu bili u Kini potvrđeni su, takođe, u Japanu i u Vijetnamu.

SZO je prije nekoliko dana procijenila da se smrtnost u slučaju virusa Vuhan kreće oko četiri posto. To nije ni približno tako visok mortalitet kakav imaju srodni koronavirusi SARS (11 posto) ili MERS (45 posto), međutim, još je mnogo viši od mortaliteta sezonske gripe koji je oko 0,1 posto.

Stvaran broj oboljelih i mrtvih vjerovatno je značajno veći, a on će biti jasniji tek nakon što završi pandemija. Stvarne procjene broja ljudi koji umiru od posljedica sezonske gripe uobičajeno se računaju tako da se zabilježi povećanje broja ljudi koji umiru od različitih bolesti povezanih s gripom nakon što završi sezona. Takvom metodom naučnici su došli do procjene prema kojoj sezonska gripa H1N1 u godini globalno može odnijeti 290.000-650.000 života.

Valja istaknuti da podaci za sada pokazuju da uglavnom umiru ljudi stariji od 50 godina s nekim komorbiditetima kao što su hronične bolesti. To često vrijedi i za sezonsku gripu, no ne uvijek – neki virusi gripe, naročito pandemijske poput španske 1918. ili svinjske gripe 2009., odnosili su živote u mlađoj populaciji.

U početku se smatralo da su svi oboljeli od novog koronavirusa bili zaraženi direktno kontaktom sa životinjama na tržnici mesom u Vuhanu, no ubrzo je potvrđeno da se može prenijeti s čovjeka na čovjeka bliskim kontaktom dodirom i kapljično, preko vazduha.

Preliminarna procjena je da je R0 virusa Vuhan negdje između 1,4 i 2,5, što bi značilo da jedan oboljeli u prosjeku zarazi između 1,4 i 2,5 osoba. Međutim, novija istraživanja pokazala su da je R0 nešto veći, oko 3, te da je sličan kao kod pandemije svinjske gripe H1N1 2009. i SARS-a u ranoj fazi njegova širenja. Kada je R0 veći od 1, očekuje se da će se zaraza širiti. Kada je R0 manji od 1, zaraza će s vremenom nestati. Što je broj R0 veći, to je epidemiju teže suzbiti.

– Sada se nalazi u rasponu drugih važnih epidemija i to ukazuje na potencijal da će izazvati slične razmjere problema za javno zdravstvo ako se ništa drugo ne dogodi – rekao je za Nečur Mark Vulhaus, epidemiolog s Univerziteta u Edinburgu u Velikoj Britaniji.

Naučnici još nisu precizno utvrdili koliko dugo koronavirus Vuhan opstaje u vazduhu ili na površinama s kojih se može prenijeti. Virus gripe često može van organizma preživjeti više sati, pa čak i dana.

Koronavirus je relativno velik virus. Promjer mu je 125 nanometara pa je prevelik da bi preživio ili ostao suspendovan u vazduhu satima ili putovao više metara.

To pak znači da se najvjerovatnije širi direktnim kontaktima ili većim kapljicama. Kada se virusi šire malim kapljicama, jedna bolesna osoba koja kašlje ili kiše ima potencijal da ispuni cijelu sobu ili autobus virusima.

Feng Lužao, istraživač iz Kineskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, smatra da je glavni način prenosa koronavirusa putem “kapljica kratkog dometa”. Njegovi komentari sugerišu da se većina ljudi zarazila virusom tako što je bila u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom. To znači da maske i pranje ruku mogu značajno pomoći. No, s druge strane, ne treba misliti da maske, dobro pranje ruku, izbjegavanje dodirivanja očiju, usta i lica, izbjegavanje boravka u zatvorenim prostorijama, izbjegavanje javnog prevoza i uopšteno bespotrebno šetanje po zatvorenom sami po sebi čine čuda. Obična hirurška maska više će pomoći da zaražena osoba širi virus nego što će pomoći zdravoj da se zaštiti. Za ozbiljniju zaštitu potrebne su ozbiljnije maske s P3 filtrom.

Još jedno veliko pitanje u vezi s virusom je mogu li ljudi koji ne pokazuju simptome bolesti zaraziti druge. Jedna studija grupe od pet infekcija u porodici u Šenženu identificirala je dijete koje je bilo zaraženo virusom, a da nije pokazalo nikakve simptome. Ako su takvi slučajevi infekcije drugih bez simptoma česti, tada će biti mnogo teže obuzdati njegovo širenje.

Mnogi se pitaju hoće li virus mutirati u neki opasniji oblik. Uvijek postoji mogućnost da se virusi genetski promijene. Međutim, svojstva virusa ne mijenjaju se automatski sa svakom mutacijom. Virusi ipak dugoročno najčešće mutiraju na takav način da se lakše prenose, ali da su manje smrtonosni jer to pogoduje njihovoj uspješnijoj replikaciji.

Jedno od problematičnih svojstava ovog virusa je da je vrijeme njegove inkubacije između nekoliko dana i dvije sedmice. To znači da čovjek može biti nosilac virusa dugo vremena, a da o tome nema pojma. Kada se to kombinuje s činjenicom da zaražena osoba može prenijeti virus čak i ako ne pokazuje simptome, to postaje veliki problem za kontrolu širenja virusa. No, ovo drugo – učestalost asimptomatskog prenošenja – još nam je nepoznanica.

Gabrijel Lung, rukovodilac odjela javne medicine na Univerzitetu Hong Kong (HKU), direktor kolaboracionog Centra SZO za epidemiologiju i kontrolu zaraznih bolesti, u ponedjeljak je objavio da bi se broj osoba zaraženih koronavirusom mogao udvostručiti svakih šest dana. Prema njegovim projekcijama, broj slučajeva mogao bi dosegnuti vrhunac sredinom aprila ili maja. Takođe smatra da će pandemija postati globalna ako se uskoro ne preduzmu neke drakonske mjere.

Eksponencijalno širenje, kakvo navodi Lung, uglavnom je karakteristično za zarazne bolesti u kojima jedna osoba u prosjeku zarazi više osoba.

U slučaju epidemija zaraznih bolesti uvijek je važno prekinuti lanac širenja infekcija. Kada postoji vakcina, to je moguće pomoću dovoljne vakcinacije koja će stvoriti potreban grupni imunitet. No, kada ono ne postoji, jedna od najvažnijih mjera je sprečavanje kontakta između zdravog čovjeka i uzročnika, odnosno zdravih ljudi i bolesnika.

U slučaju ovog virusa Kina je uspostavila najveće karantine u istoriji koji su značajno ograničili kretanje više desetaka miliona ljudi u 13 gradova; ne samo iz gradova i u gradove nego i na ulicama i u institucijama.