FOTO: unsplash.com

Poslednjih nekoliko godina cijene nekretnina u većini evropskih gradova rasle su brže od plata pa je građanima stambeni prostor sve nedostupniji. Tportal je provjerio koliko zaposleni sa prosječnom platom u Hrvatskoj, ali i BiH i drugim zemljama iz okruženja treba da rade da bi priuštili stambeni kvadrat.

Indeks priuštivosti pokazuje koliko je građanima dostupna kupovina stambene nekretnine. On predstavlja omjer prosječne cijene kvadratnog metra stana i prosječne godišnje plate po zaposlenom.
 
Visoka vrijednost indeksa ukazuje na nisku priuštivost kupovine i obrnuto. Na primjer, ako je vrijednost indeksa 20, to znači da kupac treba izdvojiti 20 posto godišnjeg neto dohotka za kupovinu kvadratnog metra stambenog prostora, piše tportal.
 
Prema istraživanju Ekonomskog instituta, indeks priuštivosti u velikim hrvatskim gradovima u 2021. kretao se od 7,9 u Sisku do 31,6 u Dubrovniku, a za Zagreb je iznosio 14,8.
 
Pregled po gradovima

U analizi je upoređena priuštivost stanova u glavnim gradovima 12 zemalja u našem širem okruženju, a na temelju podataka iz globalne baze Numbeo. Za izračunavanje je uzeta cijena kvadratnog metra dvosobnog stana u širem centru i prosječna neto plata u navedenim gradovima.
 
Rezultati pokazuju da je zbog visokih cijena nekretnina u svim posmatranim gradovima priuštivost stambenog prostora za građane s prosječnim platama razmjerno niska. Kupovina stana najdostupnija je građanima Varšave i Berlina (indeks 16,2), a do njega najteže mogu doći građani Praga (indeks 24,3).
 
Pritom nivo plata nije odlučujući faktor priuštivosti, s obzirom na to da su cijene nekretnina u gradovima s visokim platama osjetno više nego u gradovima s niskim platama.
 
Tako na primjer stanovnik Ljubljane za kvadratni metar stana treba izdvojiti 2,41 platu, a stanovnik Podgorice manje od dvije plate.
 
Građani hrvatske metropole nalaze se negdje u sredini ljestvice. S indeksom priuštivosti 18,5, za kvadrat stana trebaju izdvojiti 2,22 mjesečne plate, odnosno 18,5 posto godišnje plate, približno jednako kao i građani Sarajeva i Budimpešte.
 
Uz već spomenute Varšavu i Berlin, u kojima za kvadrat stana treba izdvojiti 16,2 posto godišnje plate, dostupnije stanove u odnosu na Zagreb imaju građani Beča (16,6%), Rima (16,7%) i Podgorice (16,3%).
 
Osim spomenutog Praga, u kojem za kvadrat stana treba izdvojiti 24,3 posto godišnje plate, manje priuštive stanove od Zagrepčana imaju stanovnici Ljubljane (20,1%), Beograda (24,1%), Skoplja (20,8%) i Budimpešte (19,3%), piše tportal.
Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )