Dok vijesti sa Bliskog istoka prijete da poremete svakodnevicu, širom Evrope građani tiho počinju da razmišljaju o pravljenju krizne količine zalihe. Ako se prisjetimo korona virusa, prva instiktivna reakcija većine je panična kupovina tona brašna, kvasca i toalet papira, što je, prema riječima stručnjaka, najveća i najopasnija greška koju možete napraviti u trenutku kada se sistem suočava sa kolapsom.

Analizirajući zvanična uputstva vodećih svjetskih agencija za civilnu zaštitu, poput američke FEMA i njemačke Savezne kancelarije za civilnu zaštitu, dolazimo do takozvanog zlatnog pravila od deset dana. Stručnjaci upozoravaju da u slučaju šireg sukoba prvo dolazi do pada elektromreže. Bez struje, pumpe za vodu prestaju da rade u roku od nekoliko sati, bankomati se gase, a frižideri postaju potpuno beskorisni. Zato je ključno znati tačnu matematiku preživljavanja.

Voda je preča od hrane, a matematika je surova

U kriznim situacijama ljudi instinktivno kupuju hranu, zaboravljajući surovu biološku činjenicu da čovjek bez hrane može izdržati nedjeljama, ali bez vode svega nekoliko dana. Zvanični međunarodni standard propisuje da je svakoj osobi dnevno potrebno tačno tri litra vode. Od te količine, dva litra su predviđena isključivo za piće, dok je jedan litar namijenjen za minimalnu higijenu i eventualnu pripremu hrane.

Kada se ova formula primijeni na pravilo od deset dana, računica je jasna. Jednoj osobi je potrebno trideset litara vode, dok četvoročlana porodica mora imati obezbijeđenu zalihu od sto dvadeset litara, što je ekvivalent dvadeset plastičnih balona od po šest litara. Ovu vodu je neophodno skladištiti u tamnom i hladnom prostoru, a stručnjaci napominju da vlasnici kućnih ljubimaca moraju uračunati i dodatne količine za svoje životinje.

Zaboravite na zamrzivač i fokusirajte se na kalorije

Kupovina sirovog mesa ili namirnica koje zahtijevaju dugotrajno kuvanje predstavlja čisto bacanje novca u uslovima kada nema struje. Zamrzivač se otapa za najviše četrdeset osam sati, zbog čega vaš glavni cilj mora biti unos od oko dvije hiljade i dvjesta kalorija dnevno po osobi, isključivo iz namirnica koje se mogu jesti hladne ili uz minimalno zagrijavanje na malom plinskom rešou.

Osnovu vaše krizne ostave treba da čine konzerve gotovih jela, mesni naresci, riblje konzerve poput tune i sardine, kao i povrće u konzervi koje ima rok trajanja i po nekoliko godina. Pored toga, neophodno je obezbijediti oko četiri kilograma ugljenih hidrata po osobi u vidu tjestenine, pirinča, dvopeka, ovsenih pahuljica i tvrdog suvog keksa. Prave energetske bombe, koje zauzimaju minimalno prostora a drže vas sitim satima, jesu kikiriki puter, orasi, bademi, med i čokolada. Uz sve to, dugotrajno mlijeko, litar ulja i zalihe soli biće ključni za održavanje elektrolita u tijelu.

Tiha opasnost leži u nedostatku lijekova i higijene

Kada bolnice pređu na ratni režim rada, a apoteke zatvore svoja vrata uslijed nestanka struje, obična infekcija ili stomačni virus postaju ozbiljna pretnja po život. Zbog toga svako domaćinstvo mora imati spremnu zalihu redovne terapije za hronične bolesnike, dovoljnu za minimum mjesec dana. Pored toga, kućna apoteka mora sadržati lijekove za snižavanje temperature i ublažavanje bolova, sredstva za dezinfekciju rana, sterilne gaze, flastere, kao i lijekove protiv stomačnih tegoba poput aktivnog uglja i probiotika.

Higijena postaje ogroman izazov kada slavine presuše. Vlažne maramice tada postaju apsolutni spasioci za održavanje čistoće tijela, uz gelove za suvo pranje ruku i osnovne ženske higijenske potrepštine. Ono što mnogi zaboravljaju jeste nabavka izuzetno jakih, debelih kesa za smeće, koje postaju presudne za odlaganje sanitarnog otpada u trenucima kada toaleti ne mogu da se ispiraju.

Komunikacija i gotovina kao jedini spas

Moderan čovjek se u potpunosti oslanja na mobilni telefon i platne kartice, ali u vanrednim situacijama taj sistem prvi pada. Bazne stanice ostaju bez napajanja, interneta nestaje, a POS terminali u prodavnicama prestaju sa radom. Zbog toga je od presudne važnosti da u kući uvijek imate gotovinu u manjim apoenima, koja će vam poslužiti za sitnu trgovinu ili trampu sa komšijama.

Jedini prozor u svijet u takvim trenucima biće mali radio prijemnik na baterije ili na ručno navijanje, preko kojeg ćete moći da čujete zvanična uputstva o evakuaciji ili raspodeli humanitarne pomoći. Uz njega, obavezno pripremite baterijske lampe sa rezervnim baterijama, kao i kopije svih važnih dokumenata, poput ličnih karata, pasoša i vlasničkih listova, koje ćete spakovati u vodootpornu fasciklu i držati nadohvat ruke u slučaju hitnog napuštanja doma, prenosi Blic.