Kako je izjavila generalna direktorka Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK) Helena Melnikov, kompromis koji su objavili predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i američki predsjednik Donald Tramp omogućava njemačkoj privredi da za sada odahne.

Međutim, kako kaže, taj dogovor ima svoju cijenu, a tu cijenu plaćaju i njemačka i evropska privreda.

Trgovinski sporazum, koji je postignut između predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i američkog predsjednika Donalda Trampa u Škotskoj, uključuje carine od 15% na skoro sav evropski izvoz u Sjedinjene Države, uključujući automobile. 

Sporazum je okončao prijetnju uvođenja kaznenih carina od 30 odsto koju je Tramp oročio na 1. avgust.  Međutim, donio je i potpuno drugačiji iznos carina na uvoz i izvoz koje je EU prvobitno ponudila.

To takođe znači da će se evropski izvoznici u SAD suočiti sa više nego trostruko većom prosječnom carinom od 4,8 odsto, koja je sada na snazi, uz nastavak pregovora o čeliku, koji se i dalje suočava sa carinom od 50 odsto, o avijaciji, a pod znakom pitanja su i buduće prepreke za izvoz farmaceutskih proizvoda, prenosi RTS.

EU se takođe obavezala da će kupovati tečni prirodni gas, nuklearno gorivo i oružje od Amerike.

Dogovor sa Evropskom unijom najveći je sporazum ikad postignut, poručio je Tramp nakon sastanka sa Fon der Lajenovom.

"Dogovorili smo se. To je sporazum koji je dobar za sve. Približiće nas jedne drugima. Na izvjestan način, riječ je o partnerstvu", izjavio je Tramp.

Kako je Tramp naveo, EU će u SAD investirati 600 milijardi dolara, a kupiće energente u vrijednosti od 750 milijardi dolara.

Takođe, najavio je i da će EU kupiti i američku vojnu opremu.

Reuters je prenio da će carina od 15 odsto mnogima u Evropi izgledati kao loš ishod u poređenju sa prvobitnim evropskim ciljem dogovora bez carina, iako je bolja od prijetnji carinom od 30.

Francuski premijer Fransoa Bajru je rekao da sporazum EU i SAD, nazivajući ga "sporazumom Van der Lajen-Tramp" označava "sumoran dan“.

"Sumoran je dan u kome se savez slobodnih naroda, okupljenih da potvrde svoje zajedničke vrijednosti i brane svoje interese, pretvori u pokornost", napisao je Bajru u objavi na mreži X.

Njemački kancelar Fridrih Merc pozdravio je postignuti dogovor.

"Dogovorom se uspio spriječiti trgovinski sukob koji bi teško pogodio njemačku privredu orijentisanu na izvoz. To se posebno odnosi na automobilsku industriju, gdje su postojeće carine gotovo prepolovljene. Upravo je u ovom sektoru brzo smanjenje carina bilo od najveće važnosti", kazao je Merc.

Sada slijede pregovori o detaljima dogovora.

EU i SAD su se prethodno dogovorile o osnovnim principima za smanjenje napetosti u višemjesečnom carinskom sporu.

Prema riječima Fon der Lajenove, carinska stopa na većinu evropskog izvoza u SAD biće 15 odsto, uključujući automobile, poluprovodnike i farmaceutske proizvode. Carine na uvoz čelika i aluminijuma ostaju na 50 odsto, kako je potvrdio američki predsjednik.

"Za mnoge kompanije ovo je prijeko potrebna pauza", rekla je Melnikova.

EU je ovim dogovorom spriječila gore scenarije, iako mnogi detalji još nisu poznati.

"Ovaj dogovor donosi kratkoročnu stabilnost, ali ništa više. To je tek prvi korak", kaže ona.

EU sada mora nastaviti pregovore sa SAD i raditi na sveobuhvatnom, fer i budućnosti okrenutom trgovinskom sporazumu.

Uprkos dogovoru, kako kaže Melnikova, njemačka vlada i Evropska komisija moraju izvući prave zaključke.

"Potrebni su nam konkurentni uslovi za poslovanje, pouzdana politika, ciljani investicioni podsticaji i, prije svega, više brzine i dodatni sporazumi o slobodnoj trgovini", kaže ona.

Industrijsko udruženje BDI bilo je znatno kritičnije prema dogovoru. Prema riječima stručnjaka BDI-ja Volfganga Nidermarka, dogovor šalje pogrešan signal jer EU prihvata bolne carine.

"Čak i carinska stopa od 15 odsto imaće ogroman negativan uticaj na izvozno orijentisanu njemačku industriju", rekao je Nidermark.

BDI je takođe kritikovao zadržavanje visokih carina na čelik i aluminijum, nazivajući to dodatnim udarcem za ključnu industrijsku granu koja se već suočava sa velikim izazovima.

"EU mora pokazati da je više od unutrašnjeg tržišta. Potrebna nam je strategija za konkurentnu i otpornu privredu, kao i politička volja da se samouvjereno djeluje u globalnim odnosima moći", kazao je Nidermark.

Pozitivno je, ipak, što je dalja eskalacija za sada izbjegnuta.

"Ključno je sada da postignuti dogovor postane obavezujući", kaže on.

Generalni direktor hemijskog udruženja VCI Volfgang Grose Entrup rekao je: "Ko očekuje uragan, zahvalan je i na nevremenu."

Iako je eskalacija izbjegnuta, evropski izvoz je ovim dogovorom postao manje konkurentan, a dogovorene carine su, iz perspektive hemijske industrije, previsoke.

Njemačko spoljnotrgovinsko udruženje nazvalo je dogovor sa SAD bolnim kompromisom.

"Svaki procenat carine je jedan procenat previše. Carinski nameti predstavljaju egzistencijalnu prijetnju za mnoge", izjavio je predsjednik udruženja BGA Dirk Jandura, prenio je Deutsche Welle.

Iako sada postoji određena sigurnost u pogledu trgovinskih uslova, doći će do promjena u lancima snabdijevanja i rasta cijena.

"Dogovor sa SAD će imati osjetne posljedice u zemlji. Koštaće nas rasta, blagostanja i radnih mjesta", kaže on.

Finansijska ekonomistkinja Ulrike Malmendir upozorila je u intervjuu za ARD-ov portal tagesschau24 na posljedice kompromisa za privredu i potrošače u EU.

"Čak i carine od 15% mogle bi dovesti do ogromnog gubitka blagostanja. I ono što je tužno jeste da se to vjerovatno neće skoro promijeniti. Jer kada se jednom uvedu takve carine, teško ih je ponovo ukinuti", upozorava Malmendirova.

Stručnjaci očekuju da će posljedice biti posebno izražene u SAD. Predviđa se da bi rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) mogao biti niži za oko 1,5 odsto. Za EU bi posljedice mogle biti upola manje.

Ipak, Malmendirova ističe da u tim procjenama postoji velika nesigurnost, jer nije jasno koliko dugo će carine ostati na snazi.

Direktor Instituta za njemačku privredu (IW) Mihael Hiter upozorio je na moguće nove destabilizirajuće poteze Vašingtona.

"Ne možemo se pouzdati u to da će sada sve biti mirno. Tramp nikada ne skida carinske prijetnje sa stola", rekao je on za listove medijske grupe "Funke".

Zato bi, prema njegovom mišljenju, snažnija pregovaračka strategija EU bila korisna.

"Kratkoročni ekonomski troškovi dogovora sa Trampom su podnošljivi za Njemačku i EU, ali nema razloga za slavlje zbog ovog trgovinskog popuštanja. Veći troškovi tek dolaze", napisao je predsjednik Instituta za svjetsku privredu iz Kila (IfW) Moric Šularik na društvenoj mreži X.

Šularik je takođe upozorio na promjenjiv kurs američkog predsjednika.

"Umjesto da brani pravila svjetskog trgovinskog poretka, EU ulazi u dogovor za koji nije jasno koliko će trajati, koji zavisi od hirova jednog populiste, a ne od prava, i koji je teško uskladiv sa pravilima Svjetske trgovinske organizacije", naveo je Šularik.

Mađarski premijer Viktor Orban je, komentarišući trgovinski sporazum između EU i SAD, slikovito ocijenio da to nije sporazum, već da je Tramp "pojeo predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen za doručak", prenijela je mađarska novinska agencija MTI.

Orban je u onlajn emisiji pod nazivom "Fight Hour" rekao da je unaprijed očekivao ovakav ishod s obzirom na to da je američki predsjednik "teškaš", za razliku od predsjednice Evropske komisije koja je "laka kategorija".

"Sjedinjene Američke Države su nedavno sklopile sličan sporazum s Ujedinjenim Kraljevstvom, koji je mnogo bolji od ovog", smatra Orban.

Dodao je da će, budući da je evropski sporazum mnogo lošiji od onog s Ujedinjenim Kraljevstvom, u budućnosti biti teško predstaviti ga kao uspjeh.

Orban je istakao da smatra da je problem u tome što će, u skladu sa sporazumom, Evropljani uložiti nekoliko stotina milijardi evra u SAD.

U izjavi novinarima, nakon dogovora sa Fon der Lajenovom, Tramp je rekao da će sporazum biti odličan za automobile i da će imati veliki uticaj na poljoprivredu.

Dodao je da razmatra tri ili četiri druge zemlje sa kojima želi da sklopi sporazume, ali da će oni najvjerovatnije uključivati neki vid carina.

Prema riječima Fon der Lajenove, sporazum će donijeti stabilnost.

"Ovo je ogroman sporazum. Došao je nakon teških pregovora", izjavila je predsjednica Evropske komisije.

Fon der Lajenova je dodala i da će sporazum vratiti ravnotežu u trgovini između dva velika trgovinska partnera.

Tramp je povremeno oštro kritikovao Evropsku uniju, tvrdeći da je formirana kako bi naškodila SAD u oblasti trgovine.

Njegova glavna zamjerka je deficit SAD u robnoj razmjeni sa EU, koji je 2024. godine dostigao 235 milijardi dolara, prema podacima američkog Zavoda za statistiku.

EU ističe američki suficit u uslužnom sektoru, koji, kako tvrdi, djelimično balansira situaciju.

Tramp je prvobitno prijetio da će uvesti carine od 30% na robu iz EU od 1. avgusta ako pregovori ne uspiju.

Fon der Lajenova je, sa druge strane, upozorila na spremnost EU za kontramjere. Međutim, stranke su uspjele da postignu kompromis, koji je izazvao oštre kritike u Evropi.

Američki predsjednik, koji nastoji da preoblikuje globalnu ekonomiju i smanji dugogodišnje trgovinske deficite SAD za drugim zemljama, do sada je postigao sporazume sa Velikom Britanijom, Japanom, Indonezijom i Vijetnamom, iako njegova administracija nije ispunila obećanje o "90 sporazuma za 90 dana."