Ko zarađuje na vašoj kafi? Zrno prođe kroz 11 ruku prije nego što vi platite račun
O tome da li je kafa dobra za zdravlje, mišljenja će biti podijeljena i dalje. Ono što je činjenica je da kafu u ovom trenutku pije više od 80 posto stanovništva gotovo svake zemlje. Procenjuje se da se u svijetu svakodnevno konzumira oko 2,25 milijardi šoljica kafe. Blizu 70 posto je žena konzumenata, koje godišnje na kafu potroše oko 2.300 dolara. S druge strane muškarci tokom godine izdvoje manje od dvije hiljade dolara na kafu.
Statistički podaci pokazuju da je nakon nafte kafa druga roba na svijetu po izvozu, dok su njeni najveći proizvođači u Brazilu, Vijetnamu i Kolumbiji. Skandinavci najviše od svih naroda potroše kafe, i prva mjesta po ispijanju zauzimaju građani Finske, Norveške, Islanda, Danske. Holandije, Švedske, a slijede ih Švajcarci, stanovnici Belgije, Luksemburga i Kanade.
U BiH se popije 1,5 milijardi šoljica kafe
Kada je o BiH riječ, u kojoj je 500 grama kafe već dostiglo cijenu između 14 i 15 KM, godišnje se popije 1,5 milijardi šoljica kafe, gdje jedna osoba u prosjeku pije oko četiri kafe tokom dana.
No, zašto je kafa danas toliko supa?
„Iz različitih pratećih razloga. Klimatske promjene uzrokovale su smanjenje prinosa biljaka, odnosno količine plodova i samim tim broja sjemenki („zrna“) koje proizvodi svaki grm. Zatim, tu su i geopolitička pitanja: trgovački brodovi koji su dovozili kafu u Evropu iz jugoistočne Azije i centralne Afrike nekada su prolazili kroz Crveno more. Sada zbog napada Huta moraju oploviti Afriku, a troškovi transporta rastu. Tome se dodaje i rastuća cijena energije potrebne za njegovu preradu, što je prije svega uzrokovano ratom u Ukrajini. I činjenica da cijenu kafe određuju dva strana tržišta: New York za Arabicu i London za Robustu, tako da kurs dolara i funte igra važnu ulogu. Konačno, postoje spekulacije, i finansijske i u komercijalnom lancu, podstaknute činjenicom da prije nego što kafa stigne do potrošača od proizvođača, prolazi kroz ruke 11 različitih osoba”, kaže Michele Oliva, molekularni biolog za italijanski Corierre della Sera te pojašnjava zašto je ona toliko podložna klimatskim promjenama.
Mraz i suša
“Biljke kafe rastu u području između Tropika Raka i Tropika Jarca, a posebno sorta Arabika najbolje uspijeva na temperaturama između 18 i 22 stepena. Međutim, zbog globalnog zagrijavanja, biljke su gotovo stalno izložene višim temperaturama i konstantnom stresu, zbog čega sporije rastu i daju manje plodova. Pored toga, porast globalnih temperatura pogoduje širenju određenih patogena, poput gljivica i insekata, koji postaju agresivniji i brojniji s vremenom. Tome se pridružuje i smanjenje broja ptica koje se hrane insektima štetnim za biljku kafe.”
Na sve to dolaze, kaže ona, i takozvane ekstremne klimatske pojave – poput poplava i suša – koje postaju sve češće, dugotrajnije i intenzivnije. Tokom sezone 2023–2024. suša je uništila 20% uroda u Vijetnamu. U Brazilu su mraz i suša desetkovali proizvodnju 2022. godine. Procjenjuje se da bi više temperature mogle prepoloviti površine pogodne za uzgoj kafe do 2050. godine.”
Njena procjena je da bi se u Italiji u barovima naredne godine kafa mogla plaćati dva evra. U nekim bh. ugostiteljskim objektima ova cijena je već postala uobičajena.