Protesti u Francuskoj ne jenjavaju. Sve je počelo s nekoliko ljudi iz srednje klase koji su izašli na ulice zbog najave povećanja poreza na gorivo, a onda je protest postao masovan i na spisak zahtjeva stigle su još neke stavke. Pokret je dobio snagu preko društvenih mreža, a za to je zaslužno nekoliko pojedinaca.
Četiri sedmice kasnije, "žuti prsluci" su prerasli u pokret sastavljen od ljudi iz svih segmenata društva. Sa širenjem protesta, porasli su i zahtjevi, pa su tako i francuski srednjoškolci izašli na ulice tražeći promjene u sistemu obrazovanja i u procedurama za upis na fakultete.
Kako piše CNN, među demonstrantima se nalaze i anarhisti, protivnici politike prihvatanja migranata, kao i ekstremni desničari.
Veliku ulogu u organizaciji protesta odigrao je i Facebook. Prema podacima ove kompanije, 67 posto građana Francuske koristi ovu društvenu mrežu, a 22 miliona ljudi se svaki dan uloguje.
Protesti su koordinisani u takozvanim "bjesnim Facebook grupama" koje danas broje više hiljada članova.
Ubjedljivo najveća grupa zove se "Compteur Officiel de Gilets Jaunes" (Zvanična stranica žutih prsluka) koja broji više od milion i po članova.
Čovjek koji je pokrenuo trend nošenja ovih prsluka, koji su po francuskom zakonu obavezni da se nalaze u svakom vozilu, Gilsen Kutar je mehaničar, star 36 godina koji živi u gradu Narbon u južnoj Francuskoj.
On je snimio vidio u kome je pozvao ljude da obuku žute prsluke u znak protesta protiv povećanja poreza na gorivo. Snimak je postao viralan i pregledan je gotovo 5,5 miliona puta.
Žaklin Murod (51) iz Bretanje, koja se bavi hipnoterapijom i sviranjem harmonike, jedna je od predvodnika ovog pokreta na društvenim mrežama, na kojima je postala veoma popularna. Ona je dio grupe "Slobodni žuti prsluci" koja zagovara ideju da se demonstranti udalje malo od Pariza, jer smatraju da je to zamka vlade. "Ne vidim poentu u marširanju Parizom, to je samo dio pozornice... Ovo nije igra, svi treba da shvate sada šta smo postigli i da shvate činjenicu da imamo pravo na javnu raspravu", rekla je ona za Parizijen.
Još jedan "favorit" na mrežama, ali i u medijima je Žan-Fransoa Barnaba (62), bivši direktor kancelarije za kulturu i turizam u Endru, departmanu u centralnoj Francuskoj. On je prije 10 godina uklonjen s tog mjesta, dobivši "produženu suspenziju". U tom statusu, trenutno, prima oko 2.900 dolara mjesečno, što znači da mu ostaje oko 1.000, kad plati račune. Otac je sedmoro djece. Kako prenosi AFP, on je objavio roman 2016. godine, a dao je više od 30 intervjua francuskim medijima ispred pokreta "žuti prsluci".
Erik Druet (33) vozač kamiona iz Meluna, jugoistočnog predgrađa Pariza, sa svojih 47.000 Facebook pratilaca, pokrenuo je protest žutih prsluka u lokalnom auto-klubu, prenio je Le Mond.
On je u srijedu za BFMTV, partnersku televiziju CNN-a, izjavio da će u subotu biti ostvaren konačan cilj. Sve ljude je pozvao da krenu ka predsjedničkoj palati. Međutim, na Facebooku je kasnije ublažio stav, pa je naveo da želi da ljudi izađu i demonstriraju, a ne da razbijaju. Ne želim da upadnemo u Jelisejsku palatu i lomimo, želimo da nas oni tamo čuju, naveo je. Francuski mediji su izvjestili u petak da se njime sada bavi i javni tužilac.
S njim udružena je Prisilija Ludoski (33) koja vodi onlajn kompaniju za parfeme. Ona je iz predgrađa Pariza, a postala je "ikona žutih prsluka" kada je napravila onlajn peticiju za niže cijene goriva, koju je potpisalo više od milion ljudi.
Ona kaže da je protiv svih političkih partija, a u četvrtak je objavila svoj politički manifest u kom je zatražila, između ostalog, tzv. građanske referendume, stvaranje svojevrsnih skupština u kojima bi učestvovao narod, umanjenje plata zvaničnicima i "rezanje" njihovih troškova. CNN navodi da se radi o crnkinji i da mnogi njeni pratioci na mrežama dolaze iz te francuske zajednice.
Tu je i Maksim Nikol (31), na mrežama poznatiji kao Fly Rider, a čije postove je, kako piše Le Monde, pregledalo na stotine hiljada ljudi. Povezan je s blogerom i teoretičarem zavere Etjenom Šuarom, koji je prije 13 godina postao poznat u Francuskoj po tome što je pozivao na referendum o Ustavu EU.
Nikolu se pripisuje širenje panike. Pozivao je narod da pravi zalihe hrane, da se obezbjede za slučaj pljačke, a upućivao je policiji pozive da brane "ljude od vlasti". On je tvrdio da se Makron sprema da potpiše sporazum sa UN kojim bi se dozvolio prijem u Evropu za 480 miliona više migranta nego što propisuju sadašnje kvote. Za CNN je rekao da je moratorijum na porez na gorivo beskoristan, da ljudi žele referendum o Makronu, senatu i Narodnoj skupštini.
Demonstranti traže referendum o Makronu
Demonstracije su u međuvremenu prerasle u opšti bunt protiv predsjednika Francuske Emanuela Makrona. Sam predsjednik je prihvatio apel da se porez ne uvede, međutim tu nije došao kraj.
Zahtjevi demonstranata rastu iz dana u dan, pa se sada čuju i pozivi na smanjivanje poreza na prihod, kao i povećanje minimalne cijene rada.
Broj protivnika politike francuskog predsjednika je porastao od predsjedničkih izbora prošle godine i predstavlja osnovnu snagu pokreta "žutih prsluka".
Policija se u međuvremenu priprema za nove demonstracije najavljene za subotu. Strahuje se od najavljenog dolaska ekstremista i novih nereda.