"Zaista je nevjerovatno koliko ove godine ima plodova, koji su tako gusto raspoređeni da izgledaju poput grožđa. Plodovi vise na sve strane, pa čak i sa žica električnih vodova, gdje je kivi s godinama ispleo svoje loze", kaže Hadžić.

Dodaje kako je sadnicu ovog južnog voća iz Njemačke donio njegov otac te ga iz radoznalosti zasadio u dvorištu. Iako se radi o biljci koja traži blagu primorsku klimu, kivi se pokazao veoma otpornim na ovdašnje zime i niske temperature.

"Nekoliko prvih godina stablo nije ni cvjetalo ni rađalo, pa smo čak pomišljali da ga uklonimo. Međutim, ja sam se zainteresovao da saznam nešto više o tom voću, pa sam pročitao da zaista ne daje plodove nekoliko prvih godina, ali da zatim obilno rađa ukoliko stablo opstane, što se zaista i dogodilo", objašnjava Hadžić.

Dodaje kako plodove ove egzotične biljke najčešće poklanjaju rodbini i prijateljima te da su izuzetno ukusni.

"Vjerujte da je domaći kivi  mnogo ukusniji od kupovnog i srećni smo kad ga poklanjamo drugima. Imamo i drugog voća, pa onda cijedimo sokove, kuvamo džemove, svašta. Sve je prirodno i bez konzervansa. U našem dvorištu imamo i smokvu, nar, aroniju, japansku jabuku. Mislim da kivi bogato rađa, jer ga gajimo s puno pažnje i ljubavi, a onda nas biljka nagradi", smatra Hadžić.

Berba kivija počinje od oktobra, a traje do duboko u zimu. Kivi, kaže on, štiti zdravlje, jača imunološki sistem, bogat je vitaminima. S kivijem, dodaje, nema ni prehlade ni gripa, jer sadrži dvostruko više vitamina c od limuna i pomorandže.