Cilj manevara, nazvanih "Misija pravde-2025", jest poslati "ozbiljno upozorenje" svima koji zagovaraju nezavisnost Tajvana, kao i "vanjskim" silama koje se upliću u unutrašnje poslove ostrva, piše CNN.

Vježbama će se testirati borbena spremnost te "blokada i kontrola ključnih luka i kritičnih područja", saopštilo je Istočni generalštab kineske vojske.

Aktivnosti s bojnom municijom odvijaće se u pet morskih i vazdušnih zona koje okružuju ostvo.

Footage published earlier by the Eastern Theater Command of the Chinese People’s Liberation Army as part of the lead up to Exercise “Justice Mission 2025” encircling the Island of Taiwan. pic.twitter.com/CWhFdX0VMI

— OSINTdefender (@sentdefender) December 29, 2025

Vlada u Tajpeiju oštro je osudila ovaj potez, optuživši Kinu za "vojno zastrašivanje".

Ove vojne igre dolaze u izuzetno napetom i osjetljivom trenutku za regiju.

Posljednjih sedmica traje diplomatski spor između Kine i Japana zbog izjava japanske premijerke o Tajvanu, dok su Vašington i Tajpej ranije ovog mjeseca najavili jednu od najvećih američkih prodaja oružja ostrvu do sada, prenosi Index.

Istovremeno, tajvanski predsjednik pokušava obezbijediti odobrenje za istorijski posebni obrambeni budžet, što je dodatno razljutilo Peking.

"Ozbiljno upozorenje"

Kineska vladajuća Komunistička partija smatra samoupravnu demokratiju Tajvan svojim teritorijom, iako ga nikada nije kontrolisala, te je obećala preuzeti otok - ako bude potrebno i silom.

Posljednjih godina Peking pojačava vojno zastrašivanje, često pokrećući velike vježbe u osjetljivim trenucima kako bi izrazio nezadovoljstvo.

Portparol Istočnog generalštaba, izjavio je da će se vježbe usredotočiti na "obuku u patrolama borbene spremnosti na moru i u vazduhu, preuzimanje sveobuhvatne kontrole" te "blokadu i kontrolu ključnih luka i kritičnih područja".

"Ova vježba služi kao ozbiljno upozorenje separatističkim snagama za 'nezavisnost Tajvana' i spoljnjim silama koje se miješaju", rekao je on, aludirajući na SAD i njegove saveznike.

Dodao je kako je to "legitimna i nužna akcija za zaštitu nacionalnog suvereniteta i održavanje nacionalnog jedinstva".

Drugi sugovornici u kineskim državnim medijima bili su direktniji.

Vojni analitičar Fu Nan u intervjuu za CCTV direktno je povezao vježbe s američko-tajvanskim sporazumom o naoružanju, nazvavši ga "eskalacijom" "tajnih akcija".

S druge strane, portparolka tajvanskog predsjednika Karen Kuo poručila je da vježbe "očigldno potkopavaju bezbjednosni i stabilnosni status quo Tajvanskog moreuza i indo-pacifičke regije" te "otvoreno izazivaju međunarodno pravo i poredak".

Američki paket naoružanja

Istorijski sporazum o oružju vrijedan 11.1 milijardu dolara između SAD i Tajvana uključuje raketne sustave HIMARS, protivtenkovske projektile, dronove, haubice i vojni softver.

Iako Vašington priznaje Narodnu Republiku Kinu kao jedinu legitimnu vladu Kine i priznaje stav Pekinga da je Tajvan dio Kine, nikada nije prihvatio tvrdnju Komunističke partije o suverenitetu nad ostrvom.

SAD održava bliske nezvanične veze s Tajvanom i zakonski je obvezan obezbijediti mu sredstva za odbranu.