Božić, zajedno s Uskrsom i Duhovima, spada među tri najveća hrišćanska praznika. Glavni čin proslave Božića je ponoćna misa, a taj se porodični praznik uglavnom slavi u krugu porodice i najbližih.

Božić je praznik kada hrišćani slave rođenje Bogočovjeka Isusa Hrista, a riječ Božić, kao "mali Bog", u Hrišćanstvu ima umilna značenja: blagi Bog, dobri Bog, bliski Bog - Bog dostupan i pristupačan čovjeku.

Rođenje Isusa Hrista Hrišćanski svijet slavi od davnina, a dan Isusova rođenja smatrali su i početkom nove godine. U razdoblju obnovljenoga Zapadnoga Rimskog Carstva gotovo u cijeloj Evropi početak nove godine bio je na Božić.
 
Božićni običaji

Advent ili došašće vrijeme je pripreme za rođenje Isusa, a sastoji se od četiri sedmice neposredno prije Božića koji simbolizuju četiri milenijuma, koliko je po Bibliji prošlo od stvaranja svijeta, do Hristova dolaska.
 
U novije vrijeme sve je prisutniji znak adventa adventski vijenac, koji se plete od zimzelenih grančica, tako da nema početka ni kraja, što simbolizuje vječnost.

POVEZANE VIJESTI:

Katolici u Bijeljini proslavljaju Božić: Suština je širiti ljubav i toleranciju (FOTO)

U vijenac se umeću četiri svijeće koje označuju četiri razdjelnice u ljudskoj istoriji: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak. Prve adventske nedjelje pali se prva svijeća i tako redom do Božića gore sve četiri.
 
Božićna pšenica, badnjak i slama…

Do danas se sačuvao običaj sijanja u posude božićne pšenice, kao simbola obnove života i plodnosti. Na praznik Sv. Barbare ili Sv. Lucije sije se pšenica, simbol života u katolika.

Do Božića pšenica naraste i ukrašava božićni sto, a tokom božićnog vremena stoji pod borom, uz jaslice ili u ćošku sobe. Pšenica se nakon Božića daje pticama jer se ništa iz svetog doba ne smije baciti.
 
U selima su danas gotovo nestali običaji unošenja badnjaka i rasprostiranja slame pod blagdanskim stolom u predvečerje Božića.
 
Badnjakom se naziva jedan, a u nekim krajevima i tri velika panja koja se unose u kuću na Badnju noć i stavljaju na ognjište. Tri panja simbol su Svetog Trojstva, a njihovim se žarom zapale sve svijeće u kući.
 
Slama se kao znak Božića održala znatno duže od panjeva. Trenutak unošenja slame u kuću, što je obično radio glavar kuće, označavao je službeni početak proslave Božića.