Geografski položaj - smještena je u srcu zapadne Evrope - i otvorenost ekonomije omogućili su da ta zemlja postane jedan od najvećih izvoznika svijeta, posmatrano po glavi stanovnika. Izvoz čini čak 80 odsto BDP-a Belgije

Kao osnivačica Evropske unije, Belgija je oduvijek imala važnu ulogu na međunarodnom planu. U toj su zemlji sjedišta raznih EU institucija, kao i NATO-a.

Također, u Belgiji su i sjedišta brojnih multinacionalnih kompanija. U Briselu je smješteno oko 120 međunarodnih organizacija, preko 180 ambasada, otprilike 5.000 diplomata i 1.000 lobističkih grupa.

Zahvaljujući lokaciji i odličnoj saobraćajnoj povezanosti - vazdušnim, cestovnim, brodskim i željezničkim prevozom - u Belgiji su smješteni brojni logistički i distribucijski centri. 

U zemlje EU-a odlazi 72% belgijskog izvoza (17% u Njemačku, 15% u Francusku te 11% u Nizozemsku), a izvan EU-a 6% odlazi u SAD, a po 2% u Indiju i Kinu.

U pogledu uvoza 63% dolazi iz država članica EU-a (16% iz Holandije, 13% iz Njemačke i 9% iz Francuske), dok od zemalja izvan EU-a 8% belgijskog uvoza dolazi iz SAD-a, a 4% iz Kine.

U Belgiji postoje prilično velike regionalne razlike pa nakon slabljenja značaja i uloge velikih metalurških centara te zatvaranja rudnika u Valoniji od 1970-ih godina dolazi do relativnog osiromašenja te regije unutar Belgije. S druge strane, Flandrija je u stalnom usponu i još od 60-ih godina razvija gospodarstvo, temeljeno na savremenim tehnologijama.

Mašine i materijali, hemijski proizvodi i prerađevine predstavljaju oko 60 odsto belgijskog izvoza. Belgija zauzima važno mjesto u automobilskoj industriji te je deveti najveći izvoznik automobila na svijetu.

Takođe, Belgija je i najveći svjetski izvoznik dijamanata, a pri vrhu je i po izvozu čokolade, margarina i stakla.

Belgijska radna snaga među najproduktivnijima je u EU. Ključni čimbenici koji tome doprinose su kvalitet obrazovnog sistema i višejezičnost. Oko 35 odsto radne snage ima najmanje jedan stepen višeg obrazovanja, što je iznad prosjeka zemalja OECD-a.

Belgijski BDP prošle godine porastao je za 1,7 odsto, a proračunski deficit bio je 1,5% BDP-a. Nezaposlenost je iznosila 7,3%, ali je stopa nezaposlenosti niža u Flandriji (4,4 posto) u odnosu na Valoniju ( 9,4%), zbog već spomenutih razlika u strukturi gospodarstava regija.

Aktualna belgijska vlada obećala je daljnje smanjenje deficita kao odgovor na pritisak EU-a za smanjenje visokog javnog duga Belgije od oko 104% BDP-a.

Vlada je obećala nastaviti reformski program za daljnje poboljšanje konkurentnosti Belgije, uključujući izmjene pravila tržišta rada i socijalne naknade. Belgija je odobrila plan porezne reforme za ublažavanje stopa korporativnog poreza koja bi do 2020. godine trebala biti snižena na 25 odsto.

Poreznom reformom uvode se nove pogodnosti za inovacije te male i srednje poduzetnike s ciljem poticanja konkurentnosti i privatnih ulaganja.