Društvene mreže već danima "bruje" o ovoj "prazničnoj noći", a mnogi komentari upereni su upravo protiv obilježavanja ove noći.

"Ne znam da li ste znali da je noć vještica satanistički praznik kojim pokušavaju da unište našu pravoslavnu omladinu", jedan je od komentara.

"Vidim da opet nešto protiv Noći vještica ima narod koji jede na groblju", drugi je komentar na Tviteru.

Noć vještica ili "Halloween" je događaj koji se obilježava 31. oktobra, noć prije dana Svih svetih, a za ovaj praznik vezuju se maskenbal, strašne priče, dubljenje bundeva, kao i horor filmovi.

Ova noć se obilježava na specifičan i zanimljiv način, događajima i zabavama u kojima učestvuje skoro cijela društvena zajednica u kojoj se ovaj datum obilježava.

Ovaj praznik je prije svega popularan u zapadnom dijelu svijeta, Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Irskoj, Japanu, Velikoj Britaniji, Australiji, Novom Zelandu.

Kasnije se obilježavanje Noći vještica proširilo i na mnoge druge zemlje, naročito one u kojima je većinsko katoličko stanovništvo jer se obilježava upravo uoči Svih svetih, ali je posljednjih godina sve popularnije i kod nas.

Kako je nastala Noć vještica?

Noć vještica vodi porijeklo još iz starog keltskog festivala Saunj kojim se slavio kraj poljoprivrednih radova. Gali su vjerovali da ovaj praznik obilježava dan kada se nebo i zemlja spajaju, a mrtvi se miješaju sa živima. Kelti su za ovaj praznik prinosili stoku kao žrtvu živima. Za ovaj festival se priređivao i maskenbal kako bi se živi pomiješali i pomirili sa „zlim duhovima“. Noć vještica je jedan od najstarijih anglosaksonskih praznika.

Prema svom kalendaru Kelti su 1. novembra obilježavali kraj žetve, dolazak zime i početak nove godine, a sama proslava bila je posvećena bogu sunca i gospodaru smrti. Uvjereni kako u toj noći mrtvi napuštaju grobove i posljednji put dolaze na zemlju, Kelti bi se u strahu od susreta sa mrtvima maskirali i stvarali veliku buku.

Šta znači "Halloween"?

Ime je nastalo od naziva keltskog praznika All Hollow’s Eve, odnosno Veče svih svetih. Ovo je bio paganski običaj koji su papa Gregor III i Gregor IV uveli i kao hrišćanski, a koji je trajao od 13. maja do 1. novembra. U devetom vijeku crkva je odredila da ovaj praznik počinje zalaskom sunca, a odmah nakon ovog praznika dolazi Dan svih svetih 1. novembra.

Bundeva

Za Noć vještica veoma je prepoznatiljiva i bundeva kojoj su izdubljene rupe u obliku očiju, nosa i usta i svijeća koja ih osvetljava iznutra. Vjerujući da je glava najmoćniji dio tijela, Kelti su stavljali "glavu“ povrća na sveću kako bi otklonili sujeverje.

Legenda o svijeći

Prema staroj irskoj legendi postojao je farmer Džek, pohlepni kockar, koji je uspio da protjera đavola na drvo, i tamo ga drži zarobljenog uklesavaši u drvo krst. Za kaznu đavo ga je prokleo da zauvijek luta noću osvetljavajući put svijećom koja svjetli iz repe.

Noć vještica danas

Kako su se iz Irske, krajem XIX i početkom XX veka, ljudi doseljavali u Sjevernu Ameriku u potrazi za boljim životm, u Noći vještica repa je zamijenjena bundevom, koja je na američkom tlu najbolje uspijevala.

U Americi ovaj praznik je popularizovan i povezan sa hororom. Stvorenja koja se najčešće vezuju za Halloween su vještice, kosturi, slijepi miševi, sove, crne mačke, pauci i sam đavo... "Trick or Treat"

Popularni običaj "trick or treat" ili u prevodu "trik ili poslastica", u kojem djeca idu od vrata do vrata i skupljaju slatkiše potiče još iz srednjeg vijeka. Siromašni bi se za "Sve svete" oblačili u kostime i odlazili od vrata do vrata i molili za novac ili hranu u zamjenu za molitve.

I dok neki uživaju u zabavi i kostimiranju, ima i onih koji se plaše Noći vještica. Strah od Noći vještica naziva se Samajnofobija (Samhainophobia). Zato neki ljudi ne vole da se na ovaj dan plaše.