Internet je, bez sumnje, postao glavno igralište na kojem današnja djeca pa i oni stariji provode vrijeme, dokazuju šta sve mogu i znaju, znancima i neznancima s druge strane ekrana.

 

Popularnost društvenih mreža vrtoglavo raste, a time i broj tinejdžera zavisnih o “lajkovanju”, “tvitanju”, “šerovanju”, “gejmingu”.

 

Među popularnim platformama na kojima provode vrijeme posebno mjesto posljednjih mjeseci zauzeo je “Tik Tok”, najbrže rastuća društvena mreža u svijetu koju trenutno koristi više od 1,5 milijardi ljudi, a koja osim zanimljivih i šaljivih klipova nudi i opasne izazove na koje mnoga djeca i mladi širom svijeta olako pristaju, ne razmišljajući koliko kobne mogu biti posljedice. Posebno je popularna među osnovcima i to najviše jer omogućuje brzo gledanje i snimanje videa, obično sinhronizovanih uz popularnu muziku. Klinci obožavaju aplikaciju, dok mnogi roditelji o njoj uglavnom ne znaju ništa.

 

Jedan od posljednjih, koji je uznemirio javnost i digao na noge i roditelje i stručnjake, je bizarni izazov na “Tik Toku” koji podrazumijeva da učesnici prihvate da prekinu dotok kiseonika. Prihvatanje tog, nimalo bezazlenog zadatka, bilo je pogubno za desetogodišnju djevojčicu u Italiji i njenog vršnjaka u Srbiji.

 

Prema nezvaničnim informacijama, širom svijeta 82 djece ugušilo zbog “Blekaut” izazova na toj platformi koji podrazumijeva da stave kaiš oko vrata i stežu ga dok se ne onesvijeste, dok sve snimaju telefonom. Najgore je što to nije jedini izazov koji kruži društvenim mrežama i iza kojeg ostaju mlade žrtve.

 

Samo jedan u nizu bizarnih izazova je onaj za koji je potrebno troje. Ideja je da tri osobe stanu jedna do druge i gledaju u kameru. One dvije slijeva i zdesna poskoče istovremeno, a za njima skoči i osoba u sredini. Dok je u vazduhu, drugo dvoje podmeće joj noge kako bi osoba u sredini izgubila ravnotežu i pala na tlo. Udari li glavom, to bolje za snimak i preglede, iako može završiti smrću.

 

Iako je nemoguće u potpunosti kontrolisati šta djeca rade na internetu i sa kim komuniciraju, mnogi psiholozi podvlače da su previše vremena na društvenim mrežama i da su za njih opasni izazovi postali normalna stvar.

 

Razlog tome krije se u, kako navode, potrebi za prihvatanjem od vršnjaka i dokazivanjem, a posebno u opasnim izazovima učestvuju osnovci. Sve to bi trebalo da upali alarm i kod roditelja da obrate više pažnje na djecu i da svakodnevno ukazuju na pogubnost i besmislenost prihvatanja izazova samo da se dokazali drugima jer je u njihovom odrastanju ključno da shvate i prihvate sami sebe.

 

Vijesti o tragedijama u regionu i svijetu upalile su alarm i u Srpskoj, sve kako bi ne bi postali dio crne statistike. U Ministarstvu unutrašnjih poslova RS priznaju da je neminovna posljedica digitalnog doba u kojem živimo masovnost korištenja interneta u kojoj pojedinac, počev od djece, danas u rukama drži uređaj sa ogromnim mogućnostima koje mu i te kako mogu koristiti.  Međutim, prašume virtuelnog svijeta imaju i svoju lošu stranu.

 

- Društvena mreža “Tik Tok”, posebno popularna među djecom i mladima, osmišljena je sa ciljem kreiranja i dijeljenja kratkih video sadržaja, a shodno poslovnoj politici platforme, korisnici ne mogu biti osobe mlađe od 13 godina. Međutim tragični događaji iz susjednih zemalja pokazali su da u stvarnosti to i nije tako. Pokazalo se da je postala pogodno tlo za postavljanje izazova. Onaj pod nazivom “blekaut” nije prvi ovog tipa koji je “uzeo” ljudski život. Svjedočili smo sličnima, poput “Plavog kita”, “Slomljene lobanje”... Podatak koji zabrinjava jeste masovnost upotrebe navedene aplikacije od strane djece i mladih - kažu u Ministarstvu za “Glas Srpske”

 

Iako postoje sankcije za one s druge strane ekrana, ni jedna kazna ne može da vrati izgubljeni život.

 

- Pripadnici MUP-a tokom cijele godine održavaju predavanja kojima nastoje najvećem broju djece poslati poruku kako da se zaštite ili šta da urade ako su već ugroženi. U svemu ovome, jako je bitno, da su i roditelji uključeni i da prate s kim djeca komuniciraju putem društvenih mreža, na koji način komuniciraju, ko su im virtuelni prijatelji koje oni imaju i sa kojima ostvaruju određenu virtuelnu komunikaciju. Tako da i oni mogu preduprijediti posljedice. Svoju ulogu imaju i škole i nastavno osoblje, a te obaveze su definisane i Akcionim planom za borbu protiv sajber kriminaliteta u Republici Srpskoj - naglasili su u MUP-u.

 

Opasnosti sa interneta svjesni su i u resoru porodice, omladine i sporta.

 

- Situacija se još više komplikuje kada internetom “surfuje” dijete i kada su mu dostupni manje ili više primjereni odnosno neprimjereni sadržaji, često i bez nadzora odraslih – kazali su za “Glasu Srpske” u tom ministarstvu.

 

Društvene mreže su, dodaju, postale nezaobilazan dio odrastanja od najranijeg djetinjstva, a mogućnost anonimnih kontakata sa drugima, za djecu i adolescente, čije odrastanje često prati i proces sticanja svijesti o vlastitom identitetu, veoma je privlačna.

 

- Ne postoji jedinstven način kojim djecu možemo zaštititi u svijetu komunikacije. Jedini siguran put je učenje djece, od najranijeg uzrasta, o svim prednostima i rizicima interneta. Samo dijete koje ima informacije i koje zna prepoznati problem, u toj komunikaciji može zaštiti i sebe i druge. Primarnu ulogu u zaštiti djece na internetu imaju roditelji. Nijedan roditelj ne želi da svoje dijete liši društvenih i tehnoloških prednosti koje pruža korišćenje društvenih mreža, ali roditelji moraju da budu i korektivni faktor i da jasno postave granice o tipu mreža koje njihova djeca koriste i koliko vremena tu provode, te stalno nadziru njihovo ponašanje na mrežama, sadržaja koje prate i objavljuju. Osim  toga za roditelje je ključno sa djetetom razvijati odnos povjerenja, kako bi dijete bez straha roditeljima moglo prijaviti sve neprijatnosti s kojima se susretnu – zaključili su u Ministarstvu porodice, omladine i sporta.

 

U RS su u obrazovnim ustanovama implementirani programi prevencije nasilja na internetu kao i edukacije o bezbjednom korištenju interneta tako da se, a sa tim su saglasni i iz aktiva direktora osnovnih škola, na edukaciji radi, ali je to neprekidan proces koji mora biti usklađen sa novim pojavama i pratiti razvoj “internet svijeta” kako bismo zaštitili djecu i upozorili ih na vrijeme na moguće loše pojave, ali i ukazali na prednost i dobre strane interneta. 

 

Upozoravaju i iz Ombudsmena za djecu Srpske. Veoma je važno dati uputstva djeci da se u ovom svijetu pravilno i sigurno orijentišu, prepoznaju i izbjegnu opasnosti kojima mogu biti izloženi, da zaštite sebe, prava i interese, ali i da maksimalno iskoriste sve moguće prednosti koje im stoje na raspolaganju.

 

 

* Poželjno da i roditelj preuzme aplikaciju koju koristi dijete, da se upozna sa načinom rada i sadržajem

 

* Na “Tik-Tok” roditeljima imaju mogućnost da koriste “Ograničeni način rada” za kontrolu djece ili porodični “Sigurnosni način” za uparivanje svog računa s djetetom radi upravljanja postavkama u potpunosti. To je odličan način da pratite sve ono što vaše dijete radi na mreži.