Automobili županjskih i vinkovačkih registracijskih tablica posljednjih su dana česti posjetioci benzinskih pumpi na ulazu u Orašje. Razlika je u cijeni goriva od kunu i po do dvije kune. Primjerice, litra je najprodavanijeg supera 95 u BiH 2,16 konvertibilnih maraka ili 8,14 kuna, prema kursu HNB-a od 3,77 kuna za konvertibilnu marku od četvrtka.

Prodavači na pumpama primaju kune, ali pri plaćanju gotovinom obračunavaju kurs 1:4, stoga je isplativije plaćati karticom. Eurosuper 95 na hrvatskim crpkama košta 10,24 kune i razlika je od dvije kune za vozače, kaže Glasu Slavonije Ivana iz Županje, a to je itekako dovoljan razlog da gorivo toči u Orašju.

- Na rezervoaru od 40 litara uštedim 80 kuna. Usput kupim i pola kilograma duvana za 11 KM, a ostane mi još za ćevape i kavicu. To su prednosti života u pograničnom području. Orašje nam je pod nosom i nije nikakav problem skoknuti prijeko, osim kada su gužve na graničnom prelazu. Ali, već smo se ispraksirali pa u Bosnu nikada ne idemo četvrtkom prijepodne, kada je pijaca u Orašju, i vikendom, jer tada na prelazak čekaju kolone automobila - kaže ona.

Nešto manja razlika na lijevoj i desnoj obali Save jeste u cijeni dizela, koja je na oraškim pumpama takođe 2,16 KM, oko kunu i po niža nego u Hrvatskoj.

Rezervoar svoga automobila preko granice redovno puni i Zdravko iz Vinkovaca.

- Ovdje sam već domaći i mogu vam reći da dolazi sve više Vinkovčana, pa čak i oni koji do sada preko granice nisu išli po gorivo zbog straha da je možda lošijeg kvaliteta. Kažu da se u BiH primjenjuju niži standardi kvaliteta, pa pojedine vrste derivata sadržavaju veće količine sumpora nego u Hrvatskoj, ali lično nikada nisam imao nikakvih problema. Niža cijena u ovoj besparici, kada gledamo uštediti svaku kunu, ruši sve prepreke - kaže Zdravko.

Uvjeren je da će cijene goriva u Hrvatskoj i dalje rasti.

- Bojim se da tu nije kraj. Stručnjaci procjenjuju da će na svjetskom tržištu nafta i dalje poskupljivati jer potražnja raste, a zalihe su se istopile, tako da bi nam i gorivo uskoro moglo postati luksuz - zaključuje. Napominje da u Orašje nije došao samo zbog goriva, nego i dvije gajbe piva.

- Sledeći mjesec imamo svatove i piće ćemo kupiti u Bosni. Tamo je znatno jeftinije, gajbu piva platim 20 KM. Dobar smo dio već prevezli. Angažiramo i susjede i rodbinu svaki put kada neko od njih ide preko, a ima mjesta u prtljažniku da nam nešto doveze, govori Glasu Slavonije Zdravko.

Slavonci u BiH kupuju sve, od lijekova, prehrambenih artikala, odjeće do bijele tehnike i namještaja. Odlaskom u prekogranični šoping ostvaruju pravo na povrat poreza na dodatnu vrijednost koji se obračunava prema jedinstvenoj stopi od 17 posto, za koliko kao strani državljani ondje kupuju jeftiniju robu.

Na graničnim prelazima u BiH, koji vode u Vukovarsko-srijemsku i Brodsko-posavsku županiju, u 2017. godini podnesen je 122.091 zahtjev za povrat PDV-a, u prosjeku 334 dnevno, i to za robu kupljenu u vrijednosti od 36,4 miliona KM ili oko 142 miliona kuna. Zatraženi povrat PDV-a iznosi oko 5,3 miliona KM, odnosno više od 20 miliona kuna. Najveći broj, 50.734 zahtjeva za povrat PDV-a prilikom napuštanja carinskog prostora BiH, strani su državljani lani podnijeli na graničnom prelazu Orašje.

Pravo na povrat PDV-a ne odnosi se na iznesena mineralna ulja (petrolej, dizelsko gorivo, ulje za loženje, ekstra lako i lako specijalno ulje, motorni i bezolovni benzin), alkohol i alkoholna pića te prerađevine od duvana.

Brojni Slavonci preko granice i odlaze zbog goriva, duvana i piva, stoga je i iznos koji ostavljaju u BiH mnogo veći od onoga izračunatog na temelju podnesenih zahtjeva za povrat poreza.

Stanovnici sjevernijeg dijela Slavonije svakodnevno odlaze i u pogranična mjesta i gradove u Srbiji s osnovnim ciljem - potrošiti manje novca za robu koja je u vlastitoj zemlji, zbog raznih davanja, kud i kamo skuplja, bez obzira na to što je česti slučaj da se u korpama nađu artikli proizvedeni upravo u Hrvatskoj. Najčešća su meta hrvatskih kupaca u Srbiji cigarete, paprika, sokovi, a u poslednje vrijeme sijalice i slično. Po osobi se, naime, u Hrvatsku može prenijeti šteka cigareta, 50 cigara ili 250 grama duvana, litra žestokog pića, 16 litara piva i dr., a zabranjeno je prenošenje, na primjer, svježeg mesa, suvomesnatih i mliječnih proizvoda.