Prema njegovim riječima, tumor je bio direktna posljedica izloženosti jonizirajućem zračenju kojem je tamo bio izložen.

Lačeti se sa Kosova u Rim vratio jula 1999. godine. On je sa svojom službom imao zadatak da pomogne stanovništvu na KiM. Nerijetko je, kako kaže, udisao prašinu i čestice neposredno po bombardovanju.

Prema njegovim riječima, već u novembru su počeli problemi sa disanjem, a krajem decembra potvrđeno je da ima džinovski tumor. "Već 1. januara sam smješten u bolnicu, a tri dana kasnije uzet je uzorak za biopsiju. Stiže dijagnoza najteže neoplazije - nehodžginov limfom", priča Lačeti za "Novosti".

Već 13. januara masa mu je zatvorila sve funkcije na vratu i počela da mu pritiska srce, a nakon biopsije počeo je sa hemio i radio terapijama, na koje je pukovnik dobro reagovao, te se masa smanjila za 95 odsto.

"Ostalo je pet odsto tumora i sada sam pod stalnom kontrolom, jer je u tumoru pronađena masa doslovno 'okrugla keramika', posljedica radijacije i visokih temperatura koje se razvijaju pri eksploziji projektila osiromašenog uranijuma koji, zna se pripada nuklearnoj tehnologiji", kaže pukovnik Lačeti.

On dodaje da veliki problem ima sa kostima, da ima protezu umjesto jednog kuka, a da ima problema i sa laktovima i ramenima. "Možda ću morati da operišem i drugi kuk i ugradim protezu", rekao je Lačeti.

Poslije duge pravosudne bitke, Sud u Rimu je 2009. godine priznao Lačetiju status "žrtve dužnosti", a kao uzrok je navedena izloženost jonizirajućem zračenju, dok je djelimičnu odštetu dobio tek 2012. godine.

Sa zahtjevima mnogih drugih oboljelih vojnika ili porodica žrtava, nije išlo glatko, pišu "Novosti". Osnivač Vojne opservatorije Domeniko Leđero, objavio je još 24. marta 2009. godine da je tada bilo 2.558 oboljelih italijanskih vojnika zbog izloženosti osiromašenom uranijumu i da je preminulo njih 171.

Tek poslije više od devet godina od bombarodvanja na KiM i javnih protesta, žalbi sudovima i rezultata tada ustanovljene komisije za istragu, dodijeljeno je prvih 30 miliona evra za obeštećenje žrtvama osiromašenog uranijuma.

Prema posljednjim podacima, od 1999. godine do sada je preminulo više od 359, a oboljelo više od 4.000 italijanskih vojnika koji su bili izloženi dejstvu osiromašenog uranijuma, a među njima je veliki broj onih koji su bili na Kosovu.

Kaplar Đuzepe de Bjazi (41) najnovija je žrtva kancera u redovma italijanske vojske, od kojeg je oboljeo jer je bio izlažen dejstvu osiromašenog uranijuma. De Bjazi je boravio u Bosni i Hercegovini (1999), na Kosovu (2003), u Avganistanu (2010) i u Libanu (2012), navode "Novosti".