U tom istraživanju uključeni su i gradovi iz našeg regiona - Zagreb, Beograd, Sarajevo i Ljubljana. Za prva dva je uočen porast potrošnje kokaina.
 
Naučnici sa univerziteta u Salamanci u Španiji godinama su analizirali vodu iz kanalizacije koje koristi oko 60 miliona ljudi. Tražili su tragove kokaina, metamfetamina, amfetamina i MDMA te su napravili sveobuhvatnu mapu otpadnih voda i trendova u upotrebi narkotika.
 Istraživanje je pokazalo da je u Evropi vidljiv rast korišćenja kokaina, u Americi i Australiji primetan je rast upotrebe metamfetamina, dok je najveći rast korišćenja MDMA zabeležen u Holandiji.
 Sa obuhvaćenih 37 zemalja i 120 gradova, ovo istraživanje je najveće sprovedeno ovog tipa, a obuhvatilo je Hrvatsku, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju.
 
Mapa pokazuje da su u Beogradu i Zagrebu najpopularniji kokain, dok u Sarajevu najčešće troše amfetamine. Slovenačka Ljubljana, prema karti, pokazuje afinitet prema kokainu, ali u istraživanje je uključena tek godinu do dvije pa rezultate nisu previše isticali.
 
Prema istraživanju, u glavnom gradu Hrvatske je primjetan porast konzumiranja kokaina, i to najveći na području bivše Jugoslavije.
 
"Ovo je najveće istraživanje otpadnih voda ikada po broju zemalja i gradova koji su obuhvaćeni u periodu od 2011. do 2017. godine. Prikupljeni podaci dobijeni za kokain, amfetamin, metamfetamin i MDMA daju nam sveobuhvatnu sliku prostornih i vremenskih kretanja", rekla je Iria Gonzales Marinjo jedna od vodećih istraživača u timu.
 
Naučnici su počeli su sa istraživanjem kanalizacija 2011. godine. U želji da dobiju što realniju sliku, nisu koristili podatke prikupljene u vrijeme praznika kada se obično u svijetu koristi više narkotika.
 
Rezultati su pokazali da su u ukupnoj upotrebi droga najzastupljeniji gradovi poput Antverpena, Amsterdama, Ciriha, Londona i Barselone, dok su gradovi u Grčkoj, Portugaliji, Finskoj, Poljskoj i Švedskoj imali najnižu stopu ostataka droge u otpadnim vodama.
 
"Generalno, rezultati istraživanja otpadnih voda poklapaju se s najnovijim istraživanjima o upotrebi droge u svijetu", ističe Gonzales Marinjo i dodaje da su ovi podaci posebno zanimljivi jer se dobijaju gotovo u realnom vremenu uz kašnjenje od samo nekoliko dana.
 
Naučnici su pokušali da dobiju i podatke o korišćenju kanabisa, ali ispostavilo se da je teško identifikovati THC u otpadnim vodama, jer se lako integriše s drugim česticama. Oni vjeruju da će unapeđivanjem protokola za analizu voda uskoro biti moguće i precizno detektovanje THC-a.