Isti proizvod, ambalaža, deklaracija, cijena, ali ne i kvalitet. Mnogi proizvodi koji dolaze na naše tržište znatno su lošijeg kvaliteta od onih koji se prodaju u zapadnim zemljama Evropske unije. Sa istim problemom susreću se i Mađari, Bugari, Česi, Slovaci, Rumuni.

Kada kupite isti proizvod na Zapadu i kod nas, jasno se vide razlike u kvalitetu. Ona se može prepoznati i po dekleraciji. Ako je uputstvo napisano na hrvatskom, makedonskom, ili bugarskom jeziku, ta roba je lošijeg kvaliteta, od one ispisane na španskom, francuskom ili njemačkom jeziku.

Poznati svjetski proizvođači tvrde da proizvode samo prilagođavaju različitim lokalnim tržištima.

"Ovde u Evropskoj komisiji su odlučili da na to reaguju i najavili su prošlog mjeseca seriju zakonskih predloga koje će omogućiti nacionalnim vlastima da sprečavaju takvu praksu različitih kvaliteta za iste proizvode u različitim zemljama Evropske unije. Treba podsjetiti da je praksa različitih sastojaka i recepata prehrambenih proizvoda zapravo legalna po sadašnjim pravilima, ali Evropska komisija procjenjuje da praksa nije fer i da to predstavlja neku vrstu neopravdanog trgovinskog ponašanja", navodi dopisnik RTS-a iz Brisela Dušan Gajić.

Jedno od rješenja je sprovesti istraživanje.

"Mi smo kao udruženje potrošača voljni da spovedemo istraživanje i da anketiramo potrošače i da konačno izađemo sa konkretnim rezultatima. Za sada imamo samo te pretpostavke i ugledamo se na druge zemlje koje su objavile to istraživanje", navodi Nikica Jovanović.

Najveći problem je obezbijediti finansijska sredstva.

Roba lošijeg kvaliteta uglavnom stiže iz Rumunije, Bugarske, Mađarske i Poljske, gdje velike svjetske kompanije imaju razvijenu proizvodnju namijenjenu za stanovništvo ovog dijela Evrope.