Navode da registrovanje biznisa u zemlji može biti "ekstremno opterećujući proces koji oduzima mnogo vremena", ali su istakli da je RS preduzela neke mjere da se omogući jednošalterska registracija i skrate procedure.

Najveće opterećenje za privredu su, kako ističu, preduzeća u većinskom državnom vlasništvu, za koja ističu da su pod kontrolom političkih partija, što, kako navode, podstiče korupciju i neefikasno upravljanje kompanijama.

"Uz izuzetak telekom operatera, energetskih preduzeća i namjenske industrije, većina ostalih javnih preduzeća ju bankrotirala ili je na ivici bankrota, i predstavljaju značajan teret za vlasti. Istorija korumpiranih privatizacija je kod javnosti stekla utisak da svaka privatizacija dovodi do nezaposlenosti i bogaćenje pojedinaca sa dobrim političkim vezama", navedeno je u izvještaju.

Većina atraktivnih poslovnih prilika je u oblastima kojima, kako je istaknuto, dominiraju državni monopoli ili oligarhijsko-političke tržišne strukture, što je izazov za strane ulagače. Ulagači, kako je navedeno, posebno kritikuju vlasti zbog netransparentnih javnih nabavki i nedostatka transparentnosti, a naglašeno je i da je rješavanje sporova sporo zbog sporosti sudstva, nepoštovanja rokova i dozvoljavanja tuženim kompanijama da promijene ime.

"U BiH je zbog zakrčenosti sistema pravosuđu potrebno mnogo godina da predmet dođe do suda. I ne samo to, komercijalni predmeti često sadrže činjenično stanje o kojem sudije nemaju iskustva, poput slučajeva vezanih za intelektualno vlasništvo. Ovakvi slučajevi ostaju neriješeni duži period", naglašeno je.

Iako su brojne oblasti kodifikovane, Stejt departnent tvrdi da često nisu primijenjene ni transparentno ni efikasno.

Poseban problem, prema njihovom mišljenju, predstavlja i odliv mozgova i stručne radne snage.

"Nekoliko sektora, poput građevinarstva, informacionih tehnologija i zdravstva pretrpjelo je značajan odliv stručnjaka tokom protekle dekade zbog lošeg obrazovanja, nedostatka prilike za stručno usavršavanje i odlazak iz zemlje", naglašeno je u izvještaju.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar iz Banjaluke, rekao je da je predstavnicima Ekonomskog odjeljenja američke ambasade, kad su pisali izvještaj, savjetovao da pomognu njihovim investitorima da nađu lokalne konsultante.

"Nažalost, to se nije razumjelo, tako da mi ostajemo bez investitora, ne samo zato što nam je birokratija haotična, već i zato što na neki način, ko god od investitora dođe, to skupo plati, pa onda odavde pobjegne", kaže on.