Naime, Regionalna antikorupcijska inicijativa dobila je podršku Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) da bude formirana baza podataka i sistem razmjene između balkanskih zemalja, kako bi građani mogli u svakom trenutku provjeriti koju imovinu političar iz njihove zemlje eventualno ima i u drugim zemljama regiona.

"Misija OEBS-a u BiH pozdravlja napredak Regionalne antikorupcijske inicijative u vezi sa regionalnim sporazumom o razmjeni podataka za provjeru prijava imovine. Ovo bi bio značajan praktičan korak naprijed. Ako, pored toga, bude moguće postići dodatni dogovor o regionalnoj javnoj bazi podataka o imovini, to bi svakako bilo dobrodošlo, kako bi se omogućilo građanima i civilnom društvu da svoje političke lidere pozovu na odgovornost i obnove povjerenje javnosti", kažu u OEBS-u za "Nezavisne".

Oni ističu da je transparentno prijavljivanje imovine od strane izabranih i javnih zvaničnika i provjera ovih izjava od strane nadležnih organa i civilnog društva od ključnog značaja za jačanje povjerenja u institucije i kontrolu političara i funkcionera koji obavljaju visoke funkcije.

"U BiH to prije svega podrazumijeva usvajanje Prijedloga zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama vlasti BiH koji je već duže vrijeme u državnom parlamentu, a za koji su čelnici HDZ BiH i SDA izrazili podršku i juče na sastanku sa šefom Misije OEBS-a u BiH. Usvajanje zakonodavstva o sukobu interesa na entitetskom nivou koje uključuje uspostavljanje javnih baza podataka je preduslov za sprovođenje bilo koje regionalne baze podataka", istakli su oni.

Mirjana Popović, zamjenik glavnog i odgovornog urednika Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva, kaže da je njihov centar prvi put objavio bazu imovine političara 2009. godine, a da su nedavno njihovim stopama krenule i kolege u regionu.

"Zato vjerujemo da je ovakvu bazu moguće uraditi i na regionalnom nivou, ali je izuzetno važno izabrati timove i organizacije koji će to učiniti na pravi način. Za efikasan rad je neophodno poštovati postulate naše profesije jer objektivnost, tačnost i potpunost podataka čine bazu neprikosnovenim izvorom informacija. Samo je tako moguće građanima dati argumente za propitivanje stavova o političkim predstavnicima", smatra Popovićeva.

Upozorava i na teškoće, s obzirom na probleme koji se pojavljuju kada se pokušava doći do dokumentacije.

"Česta su sprečavanja pristupa informacijama na razne, vrlo maštovite i protuzakonite načine, neistinite tvrdnje koje imaju za cilj navesti novinare na pogrešan trag i objavu dezinformacije, dobro sakrivena imovina i, konačno, novac koji je potreban za prikupljanje dokumenata. Uz sve, ovakva baza podataka predstavlja blago za građane i dobrobit po sistem jer šalju jasnu poruku da se sve može saznati i dokazati", ističe ona.

Inače, u svim zemljama našeg regiona jedan od najčešćih izgovora za neobjavljivanje imovine podataka je pozivanje na zaštitu ličnih podataka. Ipak, Evropski sud za ljudska prava je u jednoj od odluka pozdravio objavu imovine političara jer, kako je navedeno u obrazloženju odluke, javnost ima legitiman interes da se uvjeri u transparentnost i poštenje političara koji ih predstavljaju kroz provjeru njihove imovine.

"Da nema takvog pristupa podacima, obaveza na pošteno obavljanje javnih funkcija ne bi imala praktičnu važnost", istakli su oni.

U Svjetskoj banci ističu da brojne zemlje objavljuju podatke o imovini javnih funkcionera, te da te informacije mogu poslužiti istraživačima korupcije, građanskim organizacijama, novinarima i drugim zainteresovanim stranama za otkrivanje nepravilnosti i potencijalne korupcije.