Sličan test, donekle i lakši jer je riječ o nivou prilagođenom učenicima sedmog razreda, u jednom istraživanju rješavali su učenici završnih godina gimnazija i srednjih škola kao i studenti fakulteta na kojima se ne izučavaju filološke nauke. Rezultati su iznenadili istraživače.

 

Autorka istraživanja sa Instituta za pedagoška istraživanja Jelena Stevanović rekla je da je iznenađujuća bila degradacija znanja maturanata i studenata koji su radili test.

 

– Očekuje se da znanje koje je trebalo potpuno da utvrde do kraja osmog razreda znaju da primjene nakon završene srednje škole, na fakultetu – kaže Stevanovićeva, ističući da su najupečatljivije bile greške u oblasti pravopisa i leksikologije.

 

Kako navodi, ispitanici nisu znali da napišu riječ “auto-put” ili “nijedan” u skladu sa pravopisnom normom.

 

Rezultati nedvosmisleno pokazuju da se znanje stečeno do kraja osnovne škole kasnije ne dopunjuje i ne obnavlja.

 

– Najprije bi trebalo da bude jasno da se jezik ne može učiti radi ocjene, to nije ni adekvatna opcija i znanje postaje pasivno i neprimjenjivo. To je i u suprotnosti sa osnovnim ciljevima nastave srpskog jezika – rekla je autorka istraživanja.

 

Kolokvijalni stil je, ističe, postao predominantan – izjednačava se upotreba jezičkih sredstava u formalnoj i neformalnoj komunikaciji.

Rezultati državne mature pokazuju da su maturanti ostvarili bolje postignuće na testu iz engleskog nego iz srpskog jezika.

 

– Sve bi to trebalo da nas zabrine. Primat se daje engleskom jeziku jer se podrazumijeva da srpski jezik znamo, a ne znamo ga dovoljno. Srpski jezik treba da ima natpredmetni status, on je sredstvo za ovladavanje znanjem iz svih drugih predmeta i neophodno je da na svakom fakultetu, posebno na nastavničkim fakultetima, studenti imaju predmet u okviru kog će se izučavati pravila srpskog jezika – zaključila je Jelena Stevanović.