"Mi, potpisani članovi Evropskog Parlamenta iz Hrvatske, želimo da ovom prilikom izrazimo zabrinutost rezultatom proteklih izbora u Bosni i Hercegovini, koji su rezultirali izborom člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda zahvaljujući većinom bošnjačkim glasovima, dok je uvjerljiva većina Hrvata glasala za drugog kandidata. To se sad desilo već treći put", riječi su kojima počinje pismo hrvatskih evroparlamentaraca naslovljeno na predsjednika Evropskog parlamenta Antonija Tajanija, predsjednika Savjeta Evrope Donalda Tuska, predsjednika Evropske komisije Žan-Klod Junkera, visokog Predstavnika EU Federiku Mogerini, komesara Evropske unije za proširenje i politiku susjedstva Johanesa Hana.

Potpisnici ovog pisma su Biljana Borzan, Ivana Maletić, Marijana Petir, Tonino Picula, Jozo Radoš, Davor Škrlec, Dubravka Šuica, Ivica Tolić, Ruža Tomašević, Željana Zovko.

"Čvrsto vjerujemo da takav rezultat ne doprinosi stabilnosti u i funkcionalnosti Bosne i Hercegovine kao države tri ravnopravna konstitutivna naroda i ostalih, kao što je predviđeno dejtonskim i pariškim pregovorima", navedeno je u njihovom pismu.

Potpisnici navode da je Hrvatska potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma i članica Evropske unije koja dijeli najdužu granicu sa Bosnom i Hercegovinom, te da su veze između ove dvije zemlje duboke i dugoročne.

"Stoga, hrvatski članovi Evropskog parlamenta zahtijevaju budnost i pažnju prema tome kako ova dešavanja mogu uticati na stabilnost Bosne i Hercegovine i šire regije, bilateralnih odnosa sa Hrvatskom, regionalne suradnje i evropskih ambicija Bosne i Hercegovine", navodi se u pismu.

Evroparlamentarci iz Hrvatske su takođe naglasili "ozbiljne izazove i prolongiranja uspostave vlasti" na Federalnom i državnom nivou zbog "nepostojećih članova izbornog zakona".

Poslanici stoga očekuju "opsežnu diskusiju o postizbornoj situaciji" u Bosni i Hercegovini tokom sljedeće sjednice Savjeta za spoljne poslove Evropske komisije, ali i da podržavaju zajedničku poruku Mogerini i Han, koji su istakli važnost brze uspostave vlasti u Domu naroda u skladu sa odlukama Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine u slučaju Ljubić.

"Postoje veoma dobri razlozi za to zbog čega je Bosna i Hercegovina u Dejtonskom mirovnom sporazumu stvorena kao zemlja sa dva entiteta i tri konstutivna naroda. Arhitektura Bosne i Hercegovine nije bila idealna u svim detaljima, međutim, promjene izvornog balansa su proizvele nepovoljne, štetne rezultate. To mora biti ispravljeno i ne bi trebalo biti nikakvih opravdanja za daljnje odlaganje tog posla", istaknuto je u pismu.

"Krajnje je vrijeme da sve insititucije Evropske unije i države članice razumiju i prihvate činjenicu da je ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda obaveza, ne samo zbog toga što je tako određeno u Dejtonskom mirovnom sporazumu, nego i zato sto je to koncept koji garantuje dugoročnu stabilnost i prosperitet Bosne i Hercegovine", naglasili su i potom dodali:

"Nadamo se da će drugi sudionici razmotriti ovaj poziv na razum, kao i ranije pozive od strane Evropskog parlamenta, uključujući posljednju 2017 Rezoluciju o Bosni i Hercegovini o presudnoj vrijednosti osiguravanja legitimnog predstavljanja za funkcionalnu demokratiju".

Hrvatski poslanici u EP navode da "tendencije zagovaranja centralizacije ili separatizma ne pogoduju efikasnom funkcionisanju Bosne i Hercegovine i nastavljaju da polariziraju zajednice".

"Bosna i Hercegovina može prevazići postojeće poteškoće jedino ako sva tri konstitutivna naroda mogu skupa da osiguraju da svaki od njih ima jednakopravan i ujedinjujući udio u njihovoj zemlji. Mi, potpisnici, ćemo nastaviti da podržavamo Bosnu i Hercegovinu unutar vizije navedene u Rezoluciji Evropskog parlamenta, i ohrabrujemo sve aktere da pomognu Bosni i Hercegovini da nastavi dalje u tom pravcu, kao najboljem putu prema prevazilaženju trenutne uznemirujućeg, destabilizirajuće neizvjesnosti", zaključili su hrvatski evroparlamentarci u pismu.